Menu
Konačni podaci DZS-a potvrdili su realan rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju od 0,2% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine...
RBA analitičari:
Promatrajući sastavnice BDP-a, kako smo i očekivali, rastu BDP-a najviše je pridonio rast osobne potrošnje (kao najznačajnije komponente) od 1,9%, što je prva pozitivna stopa nakon sedam tromjesečja pada. Na rast osobne potrošnje upućivali su i podaci iz realnog sektora.
Naime, trgovina na malo u trećem je tromjesečju zabilježila realan rast od 1,7%, koji je jednim dijelom sigurno potaknut dobrom turističkom sezonom i vjerojatno blago višim prihodima od turizma nego prošle godine. Osim toga, na potrošnju je određen utjecaj imalo i sezonsko zapošljavanje te ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće, mirovine i ostala primanja, kao i promjena poreznih stopa i razreda, što je utjecalo na blagi rast neto plaća, ali i na optimizam potrošača. Nadalje, pozitivan doprinos ostvaren je i od neto izvoza roba i usluga s obzirom da je izvoz roba i usluga porastao više od uvoza (izvoz roba i usluga +5,7%, a uvoz +3,1%).
Najveći pad zabilježen je kod investicija u fiksni kapital koje su pale 9,5%, a više od samog pada zabrinjava što je to već sedmo tromjesečje u kojem je zabilježen pad i činjenica da je u baznom razdoblju ostvaren visok pad od 10,5 posto. Takva kretanja i dalje su posljedica smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istovremeno naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još uvijek nema. Potrošnja države peto je uzastopno tromjesečje zabilježila godišnji pad, i to 0,9 posto.
Iako BDP prema potrošnoj metodi pokazuje blagi rast, promatrajući bruto dodanu vrijednost, u trećem je tromjesečju zabilježen godišnji pad (sedmo uzastopno tromjesečje) od 0,2 posto. Tome je uglavnom pridonio pad u građevinskom sektoru od 15,3 posto. Tako je kriza pokazala da je utjecaj građevinarstva koji čini oko 8% ukupne bruto dodane vrijednost na domaće gospodarstvo izuzetno snažni. Pad BDP-a po izračunat prema proizvodnoj metodi pokazuje da zapravo do oporavka još nije došlo.
Podaci za zadnje tromjesečje ne daju optimizma da bi se rast BDP-a mogao nastaviti u zadnjem tromjesečju. Nepovoljna kretanja na tržištu rada trebala bi utjecati nepovoljno na osobnu potrošnju. Neizvjesnost glede budućih kretanja podržavat će razmjerno visoki potrošački pesimizam. Posljedično, niska domaća potražnja u uvjetima postupnog slabljenja pozitivnog učinka inozemne potražnje i dalje će destimulirati proizvodnju, a time i investicije. Osnove za rast državne potrošnje nema, a nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti. Ipak, na ublažavanje pada djeluje učinak baznog razdoblja odnosno činjenica da je usporavanje gospodarske aktivnosti započelo upravo u posljednjem tromjesečju 2008. godine. U četvrtom tromjesečju stopa pada BDP-a mogla bi iznositi oko 1,2%, a za cijelu godinu očekujemo pad od 1,5 posto. 2011. bi trebala donijeti oporavak uz blagi rast BDP-a (oko 1,5%), pri čemu bi veće stope rasta trebale biti zabilježene u drugoj polovici godine.
