Preliminarni podaci DZS-a za studeni pokazali su blagi rast industrijske proizvodnje, što je u skladu s konsenzusom tržišta...
RBA analitičari:
Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u studenom je tako porasla za 0,2% u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Iako su najnoviji podaci pokazali blagi rast industrijske proizvodnje, navedeno ne treba gledati s prevelikim optimizmom i početkom pozitivnog trenda budući da niska razina domaće potražnje i dalje ograničava značajniji oporavak industrije.
Dodatno u prilog tome govori i činjenica da smo u istom prošlogodišnjem mjesecu bilježili snažan pad industrijske proizvodnje (-9,9% godišnje). Osim toga, Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja ni povoljan efekt rastuće potražnje iz inozemstva ne omogućuje značajniji oporavak industrijske proizvodnje.
Promotrimo li promjene prema GIG-u, najveći doprinos blagom rastu industrijske proizvodnje došao je od proizvodnje energije za 5,7% godišnje (najviše u prethodna četiri mjeseca), a što je i uobičajeno u ovom dijelu godine. Dodatno je rastu industrijske proizvodnje doprinio rast proizvodnje netrajnih dobara za široku potrošnju (+3,8% godišnje) te kapitalnih proizvoda (+0,7% godišnje). Značajniji rast ukupne industrijske proizvodnje ograničavao je pad u kategoriji trajnih proizvoda za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda (-13,4% odnosno -5,2% godišnje).
U studenom, a u odnosu na listopad, industrijska proizvodnja je zabilježila rast za 0,7 posto. Prema GIG-u najsnažniji mjesečni rast industrijske proizvodnje bilježi kategorija kapitalnih proizvoda (+5,3%). Pozitivna stopa rasta zabilježena je i kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (+2,5%) te energije (+0,3%). U prvih jedanaest ovogodišnjih mjeseci, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, industrijska proizvodnja bilježila je pad za 1,6% godišnje.
Pročitajte još:
- Svjetsko tržište – rast industrijske proizvodnje u Njemačkoj
- Evo razloga za brigu – strani ulagači ove godine u Hrvatsku uložili upola manje nego lani!