Menu
Umjetna inteligencija još nije izazvala veliki val gubitka radnih mjesta u Europi, ali bi već sada mogla mijenjati odnos snaga između poslodavaca i zaposlenika.
Na to je upozorio Philip Lane, glavni ekonomist Europske središnje banke, koji smatra da sama mogućnost da kompanije dio poslova u budućnosti prepuste umjetnoj inteligenciji može oslabiti položaj radnika kada pregovaraju o većim plaćama.
Dosad se najveći dio pozornosti javnosti usmjeravao na pitanje hoće li umjetna inteligencija ukinuti milijune radnih mjesta. Lane upozorava da bi njezin učinak mogao biti puno postupniji i manje vidljiv.
Poslodavci ne moraju odmah otpuštati radnike da bi AI počeo utjecati na plaće.
Ako kompanija vjeruje da će dio posla uskoro moći automatizirati ili obaviti s manjim brojem zaposlenika, spremnost na veće povećanje plaća može biti manja.
Zaposlenika nije potrebno odmah zamijeniti umjetnom inteligencijom da bi sama mogućnost automatizacije promijenila pregovore o njegovoj plaći.
Takav razvoj mogao bi biti posebno važan u Europi, gdje su zaposlenici posljednjih godina pokušavali nadoknaditi gubitak kupovne moći nakon razdoblja visoke inflacije i snažnog rasta troškova života.
Lane pritom ne tvrdi da je AI već izazvao vidljiv pad zaposlenosti.
Najnoviji podaci zasad ne pokazuju velike promjene na europskom tržištu rada koje bi se mogle izravno pripisati umjetnoj inteligenciji. No ECB bilježi slabiju potražnju za novim radnicima, a očekivanje da bi AI mogao preuzeti dio poslova dodatno mijenja odnos snaga između zaposlenika i poslodavaca.
Najizloženiji bi mogli biti uredski i administrativni poslovi, kao i dijelovi programiranja, analitike, korisničke podrške i drugih zanimanja u kojima se generativni AI već može koristiti za obavljanje dijela svakodnevnih zadataka.
