Menu
Globalna tranzicija prema čistoj energiji mogla bi u sljedećim desetljećima dramatično povećati potražnju za litijem – ključnom sirovinom za proizvodnju baterija u električnim vozilima i sustavima za pohranu energije. Prema najnovijem izvješću konzultantske kuće Wood Mackenzie, svijet bi do 2050. mogao trebati više od 13 milijuna tona litija godišnje, dok bi nestašice na tržištu mogle početi već 2028. godine ako se ne pokrenu nova velika ulaganja.
Analitičari upozoravaju da bi jaz između ponude i potražnje mogao nastati mnogo ranije nego što mnogi u industriji očekuju. U scenarijima ubrzane dekarbonizacije globalnog gospodarstva deficit se pojavljuje već krajem ovog desetljeća, što otvara pitanje može li rudarska industrija dovoljno brzo razviti nove projekte i kapacitete za preradu.
Wood Mackenzie je u analizi modelirao četiri različita scenarija energetske tranzicije. U najsporijem scenariju potražnja za litijem doseže oko 5,6 milijuna tona ekvivalenta litijeva karbonata (LCE) do sredine stoljeća, dok u scenariju postizanja klimatske neutralnosti ona raste na čak 13,2 milijuna tona.
Električna vozila pritom su daleko najveći pokretač rasta potražnje. U većini scenarija ona čine između 72 i 80 posto ukupne potrošnje litija, a njihov udio u globalnoj prodaji automobila mogao bi do 2040. dosegnuti oko 75 posto, odnosno čak 95 posto u scenariju Net Zero. Do sredine stoljeća gotovo sav litij koristit će se za proizvodnju punjivih baterija.
No elektrifikacija prometa nije jedini faktor. Brzi rast obnovljivih izvora energije povećava i potrebu za velikim baterijskim sustavima za stabilizaciju elektroenergetskih mreža. Wood Mackenzie procjenjuje da će potražnja za baterijskim sustavima za skladištenje energije rasti između šest i sedam posto godišnje.
Recikliranje litija dugoročno bi moglo postati važan izvor opskrbe, ali neće riješiti problem u idućim desetljećima. Veće količine recikliranog materijala očekuju se tek u 2040-ima, kada baterije iz današnje generacije električnih vozila počnu dolaziti do kraja životnog vijeka. Do 2050. recikliranje bi moglo osigurati između 2,3 i 2,7 milijuna tona litija godišnje, što je i dalje znatno manje od očekivanog manjka.
Procjene pokazuju da bi globalni jaz između ponude i potražnje mogao dosegnuti 6,7 milijuna tona u scenariju temeljenom na aktualnim klimatskim obećanjima država, dok bi u scenariju potpune klimatske neutralnosti mogao narasti na 8,5 milijuna tona.
Zatvaranje tog jaza zahtijevat će goleme investicije. Wood Mackenzie procjenjuje da će globalni sektor litija trebati između 104 i 276 milijardi dolara novih ulaganja u rudnike, preradu i opskrbne lance, ovisno o brzini energetske tranzicije. Najintenzivniji investicijski ciklus očekuje se između 2030. i 2034., kada bi se trebali pokretati brojni novi projekti.
