Europski odgovor na Muskov Starlink bit će operativan ranije od očekivanog

Dok geopolitičke napetosti rastu, a sigurnosna pitanja sve češće prelaze granice nacionalnih država, Europska unija tiho, ali odlučno gradi vlastitu satelitsku infrastrukturu. Cilj je jasan: smanjiti ovisnost o sustavima poput Starlinka i osigurati pouzdanu, sigurnu i – prije svega – europsku komunikacijsku okosnicu za vlade i vojske država članica.

Prvi konkretan korak već je napravljen. Program vladinih satelitskih komunikacija EU-a, poznat kao GOVSATCOM, ušao je u operativnu fazu. To znači da sve države članice sada imaju pristup suverenoj satelitskoj komunikaciji namijenjenoj državnim i vojnim potrebama, s naglaskom na visoku razinu sigurnosti i enkripcije. Sustav je razvijen, njime se upravlja i on je pod potpunom kontrolom Europe – politička poruka jednako je važna kao i tehnološka, piše Euronews.

Od privremenog rješenja do europske konstelacije

GOVSATCOM je zamišljen kao prijelazna, ali nužna faza. Trenutačno se oslanja na osam satelita iz pet država članica, a kapacitet se dijeli među svim zainteresiranim zemljama Unije. Sustav već sada služi za prijenos osjetljivih podataka, no njegova prava snaga trebala bi doći s idućom fazom europske svemirske strategije.

Riječ je o projektu IRIS² – višeslojnoj satelitskoj konstelaciji od 290 satelita, koja bi trebala osigurati znatno veću pokrivenost, otpornost i propusnost. Iako je prvotno bila planirana za 2030., operativna uspostava sada se očekuje već 2029. godine, dok se proširenje kapaciteta GOVSATCOM-a najavljuje za 2027.

Lekcije iz Galilea i otvorena konkurencija

U Europskoj komisiji često se povlači paralela s projektom Galileo. Kada je EU odlučila razviti vlastiti satelitski navigacijski sustav, mnogi su tvrdili da nema smisla ulaziti u utrku s američkim GPS-om. Danas je Galileo precizniji i komercijalno široko prihvaćen, s milijardama korisnika diljem svijeta.

Slična logika primjenjuje se i na satelitske komunikacije. Iako je Starlink stekao golemu prednost time što je već od 2021. u punoj funkciji, u Bruxellesu vjeruju da nova generacija europskih tehnologija može ponuditi robusnije i dugoročno konkurentnije rješenje – osobito za potrebe obrane i državne sigurnosti.

Svemir kao dio obrambene strategije

Razvoj satelitske infrastrukture nije izoliran projekt, već sastavni dio šireg obrambenog zaokreta Europske unije. Komisija je predložila da se u sljedećem višegodišnjem proračunu za razdoblje 2028.–2034. za svemir i obranu izdvoji čak 131 milijarda eura. Svemirski kapaciteti pritom su uvršteni među devet ključnih prioritetnih područja obrambenih sposobnosti, prenosi Euronews.

Pojedine države već ubrzano ulažu. Njemačka je, primjerice, najavila ulaganja od 35 milijardi eura u vojne svemirske kapacitete do kraja desetljeća, a slične planove razvijaju i druge članice. Naglasak je na interoperabilnosti – ideji da nacionalni sustavi moraju moći funkcionirati kao jedinstvena europska cjelina.

Upravo zato u Bruxellesu sve češće zaziva ideja „virtualnog europskog svemirskog zapovjedništva“: koordinacijskog okvira koji bi omogućio zajedničko korištenje i mobilizaciju svemirskih resursa u slučaju krize. Bez toga, upozoravaju u Komisiji, Europa riskira da i dalje ostane skup nepovezanih nacionalnih kapaciteta, nesposobnih za zajedničko djelovanje.