Menu
Gotovo polovicu svih igrača videoigara u svijetu danas čine žene – pokazuje Global Power of Play 2025, novo izvješće američke organizacije Entertainment Software Association (ESA). Ovi podaci potvrđuju ono što gaming industrija već godinama napominje: igranje više nije „muški teritorij“, već globalni fenomen koji briše granice između spolova, generacija i kontinenata.
Istraživanje, provedeno u suradnji s udruženjima iz čak 21 zemlje, uključujući Europu, Australiju i Novi Zeland, obuhvatilo je više od 24 tisuće aktivnih igrača starijih od 16 godina. Rezultati pokazuju da u čak deset zemalja na svijetu žene čine većinu gamera, dok dvije bilježe gotovo jednak omjer između spolova.
Brazil i Južnoafrička Republika prednjače – tamo žene čine između 57 i 58 posto ukupne gamerske populacije. „Ovi podaci jasno pokazuju da su žene jednako prisutne u svijetu igara kao i muškarci, a u nekim zemljama čak i dominantne“, izjavio je Stanley Pierre-Louis, predsjednik ESA-e, za portal GamesIndustry.biz.
Najčešći izbor za igranje, kako kod žena tako i kod muškaraca, ostaju mobilni uređaji. Čak 64 posto žena igra na mobitelima, dok je kod muškaraca taj udio nešto manji, ali i dalje značajan. Mobilne igre, koje su zbog pristupačnosti i raznolikosti postale svojevrsna demokracija gaminga, sada predvode industriju i čine središte globalne gamerske kulture.
Uz mobilne uređaje, 21 posto ispitanika preferira igranje na računalima, konzolama ili prijenosnim uređajima, što potvrđuje da se gaming sve više širi na različite platforme i načine igranja.
Zašto ljudi igraju? Na prvom mjestu je – čista zabava. Dvije trećine ispitanika navode „užitak i opuštanje“ kao glavni razlog igranja. Slijede „olakšavanje stresa“ (58%) i „mentalna stimulacija“ (45%).
No, igranje nije samo razonoda – ono potiče i razvoj vještina. Igrači smatraju kako im videoigre pomažu u razvoju kreativnosti (77%), rješavanju problema (76%) te timskom radu i suradnji (74%). Vještine poput prilagodljivosti, komunikacije i kritičkog razmišljanja također su visoko rangirane.
Zanimljivo, polovica ispitanih smatra da im je igranje izravno pomoglo u profesionalnom ili obrazovnom razvoju – bilo kroz tehničke, bilo kroz ponašajne vještine. Manji, ali značajan dio ispitanika izjavio je da su upravo videoigre utjecale na njihov izbor studija ili karijere.
Takvi podaci potvrđuju sve veću važnost videoigara i izvan same zabavne industrije. Igre se sve češće koriste u edukaciji, rehabilitaciji i poslovnom razvoju, dok liječnici, terapeuti i učitelji pronalaze načine kako kroz interaktivne sustave potaknuti učenje, fokus i kreativnost.
Pierre-Louis ističe kako videoigre danas predstavljaju mnogo više od zabave: „Igranje povezuje obitelji kroz generacije, liječnici koriste igre i njihove tehnologije u terapijama, a inovacije iz gaminga utječu na gotovo svaki drugi sektor – od mode i sporta, do trgovine i zabave.“
„Nadam se da će ovo izvješće pomoći razbiti zastarjele stereotipe o tome tko su igrači i pokazati kolike su koristi od igranja – ne samo za pojedince nego i za društvo u cjelini“, zaključuje Pierre-Louis.
