Menu
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju ožujka gotovo 64,9 mlrd. eura, što je povećanje za 2,3% ili 1,5 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno povećanje za 8,1 mlrd. eura u odnosu na ožujka 2023. godine (+14,2%), prenose RBA analitičari.
"Izražen rast na godišnjoj razini i dalje je rezultat poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava nakon pristupanja europodručju. Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a ustvari je neutralan", stoji u komentaru RBA analitičara.
U skladu s navedenim uz nastavak solidnog nominalnog rasta BDP-a i na početku 2024. godine, na kraju prvog tromjesečja relativni pokazatelj inozemne zaduženosti blago se spustio na 83% (-0,7pb u odnosu na kraj 2023.). Isključujući središnju banku, udio bruto inozemnog duga u BDP-u porastao je za 1,1 postotni bod na 70,9% BDP-a.
Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 29% krajem ožujka 2024. (31% na kraju 2023.), a iznosio je 18,8 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 27,7% u ukupnom ino dugu, iznosio je gotovo 18 mlrd. eura (+347,5 milijuna eura ili 2,0% više u odnosu na kraj 2023.).
Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju ožujka je u odnosu na kraj 2023. porastao je za 0,6 mlrd. eura ili 4,5%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 21,2%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem ožujka iznosio je 13,8 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 5,2 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2023. povećan za 0,7 mlrd eura odnosno 14,9%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 8,1%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 37,6 mlrd. eura ili gotovo 58% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 27,3 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 42% ukupnog bruto inozemnog duga.
"Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju i dalje pooštrene uvjete financiranja na međunarodnom tržištima kao i relativno nepovoljna investicijska klima, (geo)politička i ekonomska neizvjesnost te povišena averziju prema riziku", stoij u komentaru RBA analitičara.
