Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a na kraju prvog tromjesečja 2024. saldo na tekućem računu platne bilance blago se pogoršao u odnosu na isto razdoblje 2023.
Manjak na tekućem računu produbio se za 105,9 milijuna eura na 2,7 mlrd. eura. Promatrajući kumulativno, u zadnja četiri tromjesečja, na kraju ožujka 2024. manjak na tekućem računu je u relativnom izrazu iznosio 0,9% BDP-a (u odnosu na -1,1% BDP-a na kraju 2023.). Ukupni saldo na tekućem i kapitalnom računu spustio se na 3,4% BDP-a (sa 3,9% na kraju 2023.), prenose RBA analitičari.
Pogoršanju salda na tekućem račun najviše je pridonio lošiji rezultat na podračunu usluga koji je čak 25% niži u odnosu na isto razdoblje 2023. Prema navodima iz središnje banke rezultat je to nižih prihoda od usluga oplemenjivanja koje su u istom tromjesečju prethodne godine bile neuobičajeno visoke. Saldo na podračunu roba blago se poboljšao, za 2,1%, uslijed nešto izraženijeg pada uvoza od izvoza roba. Primarni dohodak na kojem se knjiže naknade zaposlenicima i dohodak od ulaganja i sekundarni dohodak koji se odnosi na tekuće transfere također su zabilježili tek neznatno poboljšanje u odnosu na prvo tromjesečje 2023. godine.
"Na razini cijele 2024. očekujemo blago poboljšanje pozitivnog salda na tekućem računu bilance plaćanja u odnosu na kraj 2023. kada je iznosio 1,1% BDP-a. Pozitivna kretanja i dalje se očekuju od priljeva sredstava iz proračuna EU-a koja će ipak biti skromnija u odnosu na vrhunac ostvaren u 2023. Međutim, očekujemo relativno visoke priljeve sredstava uslijed očekivanog intenziviranja isplata krajnjim korisnicima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Pozitivni rizici proizlaze iz snažnijeg od očekivanja povlačenja i korištenja sredstava fondova EU-a dok je s druge strane prisutan negativan rizik zbog ograničenja apsorpcijskih, ali i projektnih kapaciteta domaćih korisnika. U pozitivnom smjeru svakako će djelovati i daljnji rast prihoda od turizma, iako vjerojatno skromnijim stopama nego ranije zbog ograničenja na strani ponude", stoji u komentaru RBA analitičara.
"S druge strane, jačanje domaće potražnje moglo bi kroz rast vanjskotrgovinskog manjka nepovoljno utjecati na kretanja na tekućem računu. Negativno bi se na ukupni saldo mogao odraziti i daljnji rast rashoda na računu dohodaka, ponajprije uslijed rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, čiji će utjecaj na platnu bilancu postati sve naglašeniji", stoji u zaključku analize RBA analitičara.
