Menu
Unatoč solidnom rastu u odnosu na travanj, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja bila je u svibnju u odnosu na isto razdoblje 2023. niža za 3,3%. Aktivnosti u industriji tako nastavljaju biti prigušene, s tek slabim izgledima za skroman oporavak do kraja godine.
Godišnji pad obujma industrijske proizvodnje nastavlja se i u drugom tromjesečju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja bila je u svibnju u odnosu na isto razdoblje 2023. niža za 3,3%. Šesti je to zaredom pad na godišnjoj razini. U odnosu na travanj, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam industrijske proizvodnje porastao je za solidnih 2,5%. Stoga je iznad prosječni svibanjski rast na mjesečnoj razini ublažio pad na godišnjoj razini koji je mogao biti istaknutiji s obzirom na učinak baznog razdoblja.
Prema glavnim industrijskim grupaciji (GiG), rast na mjesečnoj razini predvodi kolebljiva proizvodnja u Energiji sa stopom rasta od 15%, najsnažnijom od kolovoza 2013., a slijede Kapitalni proizvodi sa rastom od 7,0%. Neznatne, ali ipak pozitivne promjene bilježe i Trajni i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+0,2% odnosno +0,5%), dok je u suprotnom smjeru djelovala proizvodnja u Intermedijarnim proizvodima (-5,1%).
Na godišnjoj razini pad je nastavljen šesti mjesec zaredom u Energiji (-9,3%), ali i dvadeset i prvi mjesec zaredom u Trajnim proizvodima za široku potrošnju (-3,2%). U istom smjeru djelovala je i proizvodnja u Intermedijarnim proizvodima (-6,0%), dok u Netrajnim proizvodima za široku potrošnju gotovo nije bilo promjene (-0,1%). Rast bilježi jedino proizvodnja Kapitalnih proizvoda (1,8%).
U razdoblju od siječnja do svibnja u odnosu na isto razdoblje 2023. obujam industrijske proizvodnje niži je u prosjeku za 3,4% (kalendarski prilagođeni indeksi). Pri tome je pad zabilježen u svim kategorijama GIG-a izuzev Netrajnih proizvoda za široku potrošnju kod kojih je godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila 2,8% pri čemu pozitivne godišnje promjene traju od rujna 2023. U kategoriji Trajnih dobara za osobnu potrošnju pad je iznosio 11,6%, dok je uz kolebljivu kategoriju Energije (-15,3%), kod Kapitalnih proizvoda zabilježen pad za 5,7%. Promatrano prema NKD-u, u prerađivačkoj industriji godišnji pad je u razdoblju siječanj-svibanj iznosio skromnijih 1,2%.
"U skladu je to s trendovima kod najvažnijih trgovinskih partnera u europodručju, gdje slabašna industrijska (prerađivačka) aktivnost ne dozvoljava zamjetniji oporavak gospodarstva. Poslovni izazovi posebice su izraženi u energetski intenzivnim industrijskim djelatnostima, čija je aktivnost pod utjecajem povišenih troškova, još uvijek kao posljedica nedavne energetske krize. Anketni pokazatelji, poput indeksa menadžera nabave (PMI) i indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI), upućuju na nastavak kontrakcije u industriji europodručja i u drugom tromjesečju 2024. U Hrvatskoj prigušena prerađivačka aktivnost, ali i slabljenje pouzdanja poduzeća u industriji tijekom drugog tromjesečja sugeriraju da će i robni izvoz ostati slabašan", stoji u komentaru RBA analitičara.
"Iako su izgledi za zamjetniji oporavak industrijskih aktivnosti u nastavku godine slabašni, intenzitet će ovisiti o kretanjima na inozemnim tržištima, odnosno oporavku vanjskotrgovinske potražnje. S pozitivne strane, umjereno olakšanje poduzećima trebalo bi biti generirano s očekivanim nastavkom ublažavanja restriktivnosti monetarne politike, što bi s određenim vremenskim odmakom trebalo utjecati na povoljnije uvjete financiranja. Promatrano u duljem vremenskom roku, aktivnost industrijskih poduzeća u europodručju ovisit će i o utjecaju energetske tranzicije odnosno smanjenju strukturnih manjkavosti u gospodarstvu te, naposljetku, konkurentnosti", zaključuju RBA analitičari.
