Menu
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju prosinca gotovo 64 mlrd. eura, što je smanjenje za 2,1% ili 1,3 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno povećanje za 14,2 mlrd. eura u odnosu na kraj 2022. godine (+28,4%).
Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a ustvari je neutralan, prenose RBA analitičari.
U skladu s navedenim i unatoč solidnom nominalnom rastu BDP-a tijekom prošle godine, na kraju 2023. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti porastao je na 84,4% BDP-a, što je 11,1 postotnih bodova više u odnosu na kraj 2022. odnosno za 0,4 pb u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Međutim, isključujući središnju banku, udio bruto inozemnog duga u BDP-u spustio se na 58,3%, što je za 8,7 postotnih bodova niže na godišnjoj razini i za 4 postotna boda u odnosu na rujan 2023.
Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 30,9% krajem prosinca 2023., a iznosio je 19,8 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 27,6% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,7 mlrd. eura (-1,1 mlrd. eura ili 6,0% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju prosinca je u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije porastao za 0,1 mlrd. eura ili 8,1%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20,6%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem prosinca iznosio je 13,2 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 652 mil. eura odnosno 12,5%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,1%.
"Stoga je utjecaj rasta bruto inozemnog duga opće države bio skroman, dok je inozemna zaduženost kod svih ostalih sektora smanjena, što je djelomično povezano i s povoljnijim uvjetima zaduživanja na domaćem tržištu", stoji u analizi RBA analitičara.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 38,2 mlrd. eura ili gotovo 60% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,8 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 40% ukupnog bruto inozemnog duga.
"Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju pooštrene uvjete financiranja na međunarodnom tržištima kroz rast troškova kamata na inozemni dug kao i relativno nepovoljna investicijska klima, ekonomska neizvjesnost te povišena averziju prema riziku", stoji u zaključku komentara RBA analitičara.
