Menu
Prema izvještaju The Guardiana, analiza koja je obuhvatila 1930 slučajeva ukazala je na pozitivne učinke rada od kuće na opće zdravlje zaposlenika. Zaposlenici koji obavljaju poslove iz vlastitog doma konzumiraju kvalitetniju hranu, doživljavaju manje stresa i pritiska.
Unatoč ovim dobrobitima, istraživanje Britanske zdravstvene agencije i King's Collegea u Londonu ukazalo je i na negativne aspekte rada od kuće. Zaposlenici koji rade izvan ureda češće posežu za grickalicama, piju više alkohola, puše više cigareta te se suočavaju s povećanjem tjelesne mase.
Neil Greenberg, psihijatar s King's College London i koautor studije, naglasio je važnost ozbiljnog pristupa kako poslodavaca tako i zaposlenika prema radu od kuće. Pretpostavka da su zaposlenici koji rade od kuće manje predani ili lijeni pokazala se netočnom. Istraživanje je, naprotiv, pokazalo da ovi zaposlenici manje koriste bolovanja, češće rade prekovremeno te su fleksibilniji u radnom vremenu, uključujući rad tijekom večeri i vikendom.
Greenberg je istaknuo promjene u percepciji rada od kuće, od toga da je stvorio manje produktivno okruženje do sadašnje stvarnosti gdje organizacije i vlade prepoznaju potrebu za učinkovitim sustavom rada od kuće.
Studija, objavljena u časopisu Journal of Occupational Health, istraživala je tri ključna područja: radno okruženje pri radu od kuće, utjecaj na život i karijeru radnika te općeniti utjecaj na zdravlje. Rezultati su ukazali na postojanje "pobjednika i gubitnika" među radnicima koji rade od kuće.
Veličina doma, dostupnost potrebne opreme i razina kontrole koju zaposlenici imaju tijekom radnog dana bili su ključni faktori za radno okruženje. Istraživanje je otkrilo da su zaposlenici s većim primanjima bolje prihvatili rad od kuće, dok su se oni s više obaveza, poput roditeljstva ili kućanskih poslova, suočavali s većim stresom, posebice žene koje žive same.
Greenberg je naglasio da su ljudi uglavnom osjećali veću produktivnost kod kuće, što je pozitivno za kreativne aspekte, ali može predstavljati izazov kod monotonih poslova. Također, istaknuo je zabrinutost nekih zaposlenika za svoju karijeru ako nisu fizički prisutni u uredu.
U pogledu zdravstvenih efekata, istraživanje je pokazalo da je prelazak na rad od kuće tijekom pandemije COVID-19 bio povezan s povećanim unosom voća, povrća, grickalica i domaće pripremljenih obroka. Mladi zaposlenici i žene su se posebno okrenuli zdravijoj prehrani.
Jedno od ključnih otkrića bilo je da je gotovo polovica zaposlenika doživjela promjene u tjelesnoj težini, pri čemu se 46,9% udebljalo, dok je 41% izgubilo na težini. Većina radnika koji rade od kuće uglavnom provodi vrijeme u sjedećem položaju, što dodatno ukazuje na potrebu za promišljenim pristupom zdravstvenim aspektima ovog načina rada.
Unatoč ovim pozitivnim i negativnim aspektima, nakon epidemije neke tvrtke su odlučile napustiti praksu rada od kuće, tvrdeći da im to omogućuje bolju kontrolu nad zaposlenicima. Greenberg upozorava da tvrtke koje ne podržavaju rad od kuće riskiraju gubitak kvalificirane radne snage, jer će zaposlenici radije birati poslodavce koji pružaju fleksibilnost ovog načina rada.
