Menu
Uz prvu negativnu promjenu u ovoj godini na mjesečnoj razini, usporavanje godišnje stope rasta potrošačkih cijena nastavljeno je i u studenom. Prosječna godišnja stopa inflacije spustila se na 4,7%, prenose RBA analitičari.
DZS je danas objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za studeni. Na temelju 80%-90% obrađenih podataka usporavanje rasta godišnje stope inflacije koje traje, izuzev kolovoza, od kraja 2021. nastavljeno je i u studenom. Podržane i prvom negativnom promjenom u ovoj godini na mjesečnoj razini (-0,2% u odnosu na listopad) indeks potrošačkih cijena porastao je na godišnjoj razini 4,7%. To je najniža godišnja stopa rasta cijena od listopada 2021. U prvih jedanaest mjeseci prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 8,4%.
Na mjesečnoj razini, rast cijena zabilježen je kod Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije te kod cijena Hrane, pića i duhana, oboje za 0,2%. Cijene usluga ostale su nepromijenjene, a prema prvoj procjeni cijene Energije niže su za 1,7%. Cijene Energije bilježe mjesečno smanjenje i drugi mjesec te su glavni razlog pada opće razine cijena na mjesečnoj razini u studenom.
Usporavanje godišnje stope inflacije posljedica je i učinka baznog razdoblja odnosno činjenice da su cijene već sredinom drugog tromjesečja prošle godine započele s dvoznamenkastom dinamikom rasta. Uz to normalizacija globalnih lanaca opskrbe, smirivanje, te u nekim područjima i pad cijena na svjetskim robnim tržištima, kao i administrativna ograničenja cijena neki su od uzroka usporavanja godišnjeg rasta cijena. Godišnji rast cijena nastavljaju predvoditi cijene hrane i usluga, dok cijene energije padaju.
Prosječni godišnji rast cijena Hrane, pića i duhana usporio je u studenom na 7,4% pod utjecajem niza čimbenika. Osim odluka Vlade kojom se ograničavaju cijene određenih nužnih dobara u potrošačkoj košarici prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, kao i normalizacija globalnih lanaca opskrbe uz učinak baznog razdoblja ključni su čimbenici polaganog spuštanja godišnje stope inflacije prema nižim vrijednostima. Cijene usluga u studenom su usporile na 6,9% (s 7,3% u listopadu), a pozitivan doprinos u studenom došao je i od cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda (+4,8%), dok su cijene Energije zabilježile pad za 3,4%.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), cijene su u prosjeku bile više 5,5% (-0,4 % u odnosu na listopad).
Na razini europodručja harmonizirani indeks potrošačkih cijena spustio se na 2,4%, dok je temeljna inflacija (koja isključuje energiju i hranu) iznosila 3,6%. Opća stopa inflacije usporila je snažnije od tržišnih očekivanja te je na najnižim razinama od srpnja 2021. sugerirajući da će ESB na svom sljedećem sastanku zadržati kamatne stope na trenutnim razinama.
"Međutim ustrajnost temeljne inflacije, jedan je od ključnih čimbenika zadržavanja restriktivne monetarne politike dulje vrijeme i očekivanja da će ključne kamatne stope ostati na trenutnim razinama barem do trećeg tromjesečja 2024", komentiraju RBA analitičari.
Hrvatska se, u usporedbi s ostalim zemljama članica EU, smjestila pri vrhu ljestvice, među državama s najintenzivnijim rastom opće razine cijena. Viša godišnja stopa inflacije zabilježena je u studenom jedino u Slovačkoj (+6,9%).
"Iako očekujemo da će se trend smanjivanja godišnje stope inflacije te pad percepcije inflacije i inflacijskih očekivanja nastaviti i u posljednjem mjesecu 2023., rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini zadržavat će se na relativno visokoj razini. Za cijelu 2023. očekujemo prosječnu godišnju stopu rasta potrošačkih cijena od 8% dok će u euro području isti pokazatelj trebao iznositi 5,6%. Dezinflacijski proces trebao bi se nastaviti i tijekom 2024. kada očekujemo spuštanje prosječne stope rasta na 3,3% u Hrvatskoj te 3,1% u euro području. Međutim, prognoze su izložene rizicima da stope budu više zbog snažnog tržišta rada, daljnjeg nastavka pritisaka na rast plaća te geopolitičkih nestabilnosti koji mogu izazvati poremećaje na svjetskim tržištima te posljedično prouzročiti prelijevanje na lokalno", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
