Menu
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga mjerene indeksom potrošačkih cijena bile su više za 7,4% u odnosu na srpanj 2022. U odnosu na prethodni mjesec one su u prosjeku više za 0,3%, prenose RBA analitičari.
Ukoliko konačna objava a potvrdi navedene promjene indeksa potrošačkih cijena, nastavilo bi se usporavanje rasta potrošačkih cijena započeto krajem prošle godine.
U skladu s očekivanjima snažan doprinos rastu cijena i dalje dolazi od rasta cijena u kategoriji hrane. Naime procijenjena godišnja stopa cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan iznosila je razmjerno visokih 11,5%.
"Na mjesečnoj razini u ovoj kategoriji cijene su prema prvoj procjeni porasle 0,3%. Predmnijevamo da su samo cijene hrane unatoč blagom usporavanju i tijekom srpnja zabilježile dvoznamenkastu stopu rasta te da su ujedno zbog visokog udjela u košarici imale najveći doprinos inflatornim kretanjima u promatranom mjesecu", komentiraju RBA analitičari.
S druge strane i treći mjesec za redom cijene energije su zabilježile pad prosječnih cijena. Tako su unatoč mjesečnom rastu od 1,7% u odnosno u odnosu na srpanj 2022. bile niže 1,7% Naposljetku Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije viši su za 8,5%, a Usluge 7,7% u odnosu na lanjski srpanj.
Promatra li se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) on je u promatranom mjesecu zabilježio godišnji rast od 8,1%, što je 0,2 postotna boda niže nego u lipnju. Očekivano veći rast HIPC od CPI uvelike je posljedica činjenice da harmonizirani indeks potrošačkih cijena uvažava i potrošnju stranih gostiju. Stoga je udio ugostiteljskih usluga, a osobito usluga smještaja veći kod HICP u usporedbi s indeksom potrošačkih cijena. Rast cijena u europodručju nastavio je slabjeti te je nakon 5,5% u lipnju godišnja promjena u srpnju iznosila 5,3%. Višu godišnju stopu inflacije od Hrvatske, među državama europodručja zabilježila je jedino Slovačka (10,2%).
"Inflatorni pritisci ostaju razmjerno povišeni. Prema kratkoročnim očekivanjima ne isključujemo da bi kolovoz mogao donijeti nešto višu stopu godišnje stope indeksa potrošačkih cijena. Nastavak usporavanja izgledan je u rujnu te u posljednjem tromjesečju prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije. Međutim, snažan nominalni rast plaća, koji već premašuje stopu inflaciju uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje osobito cijena usluga otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta cijena plaća. On je do sada bio razmjerno nizak, ali ostaje činjenica da bi u uvjetima snažnog tržišta rada očekivani rast realnih plaća mogao podržavati ili podizati potražnju te time poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga pa bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom", stoji u analizi RBA analitičara.
"Rast cijena hrane prema kraju godine trebao bi također usporavati, ali na razini cijele godine pod utjecajem izrazito povišenih stopa u razdoblju od siječnja do lipnja (potencijalno i do rujna) one će i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovno imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena. Administrativno ograničenje na cijene pojedinih prehrambenih proizvoda prema odluci Vlade zadržat će se do 1. travnja 2024. No, treba biti svjestan da je prosječna razina cijena Hrane već u 2022. premašila prosjek EU za 1,1%, dok su prosječne cijene energije daleko ispod prosjeka jedinstvenog europskog područja (na razini 54,4% EU prosjeka). Cijene usluga bit će jedna od ključnih odrednica utjecaja na temeljnu stopu inflacije", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
