Menu
Usporedno s Eurostatom koji je objavio prvu procjenu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za europodručje za ožujak, DZS je danas objavio prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena također za ožujak.
Prema preliminarnim podacima potrošačke cijene u Hrvatskoj, u ožujku, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 10,5% (10,6% IPC) u odnosu na ožujak 2022., što predstavlja usporavanje godišnje dinamike četvrti uzastopni mjesec. Na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču potrošačke cijene bile su više za 0,8% (0,8% IPC).
Prema komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, piće i duhana iznosila je u ožujku 15,3%, Energije 7,5% (u usporedbi s +13,4% u veljači), Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 9,3% te Usluga 8,2%
U razdoblju od siječnja do ožujka potrošačke cijene su u prosjeku bile više za 11,8% u odnosu na isto razdoblje 2022.
Hrvatska se tako, prema podacima s Eurostata, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u ožujku 2023., ispred Slovenije (10,4%), a iza Slovačke (+14,8%). Prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, najsnažniji inflatorni pritisak na godišnjoj razini zabilježen je u Latviji (+17,3%), dok najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju i dalje bilježi Luksemburg (+3%). U Njemačkoj je u ožujku, prema preliminarnom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija iznosila 7,8% godišnje (-1,5% u odnosu na godišnju stopu rasta u veljači).
Na razini europodručja godišnja inflacija usporila je u ožujku na 6,9% (s 8,5% u veljači) dok je temeljna stopa inflacije, dosegnula novu rekordno visoku razinu od 5,7% godišnje (+5,6% u veljači). Prema glavnim komponentama inflacije u europodručju, prema preliminarnim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana bile su u ožujku više za 15,4% godišnje, neenergetskih industrijskih proizvoda +6,6%, usluga +5,0% dok su cijene energije bile niže za 0,9% (u usporedbi s godišnjom stopom rasta od 13,7% u veljači).
Novi sveobuhvatan Vladin paket pomoći usmjeren na građane i gospodarstvo, koji s primjenom započinje 1. travnja, u glavnini se odnosi na prolongirane mjere iz prethodnog paketa. Cijene električne energije ostaju ograničene do kraja rujna 2023., a cijene plina do kraja ožujka 2024. Tako je i dalje odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima pri čemu je važno primijetiti kako je, promatrano po skupinama proizvoda, izgledno da najnižu razinu usklađenosti imaju upravo cijene energije. Cijene energije bile su 2021. godine na 61% prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2%, što je niže za 16,1pb u odnosu na prosječni rast u EU. S druge strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, u usporedbi s prosjekom EU već su premašile prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.
"Doprinos cijena hrane u potrošačkoj košarici trebao bi se početi postupno smanjivati. U skladu očekivanjima o kretanju inflacije u euro području, našu prognozu prosječne inflacije za 2023. godinu revidirali smo na niže. Očekujemo kako će prosječna stopa rasta potrošačkih cijena u ovoj godini usporiti na 6,6% godišnje. Ipak, pri tome ne isključujemo mogućnost da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima te su naše prognoze inflacije i dalje izložene raznim negativnim rizicima", stoji u zaključku analize RBA analitičara.
