Menu
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu kretanja BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju.
U skladu s očekivanjima gospodarstvo Hrvatske nastavilo je s usporavanjem godišnjih stopa rasta koja se u četvrtom tromjesečju 2022. spustila na 4,0% u odnosu na isto razdoblje 2021. (prema originalnim podacima).
Sezonski prilagođeni podaci pozitivno su iznenadili budući da ukazuju na blagi rast gospodarstva od 0,9% u odnosu na razdoblje srpanj-rujan (kada je zabilježen realan pad od 0,5%). Godišnja stopa rasta prema sezonski prilagođenim podacima iznosila je 4,2%.
U skladu s očekivanjima godišnji rast u četvrtom je tromjesečju 2022. bio široko rasprostranjen s realnim rastom svih sastavnica BDP-a. Dvoznamenkastu godišnju stopu rasta zabilježio je izvoz roba i usluga (+14,2%) što se može jasno povezati s nastavkom oporavka vodećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera nakon pandemije te izvrsnim turističkim rezultatima. Ipak, pozitivan doprinos izvozne aktivnosti zamjetno je umanjen i dvoznamenkastim rastom uvoza roba i usluga (14,6% u realnim iznosima). Ohrabruje rast investicija u bruto fiksni kapital koje su rasle četvrto tromjesečje za redom pri čemu je u posljednjem tromjesečju 2022. realan rast dodatno ubrzao na 9,6% godišnje. Navedeno je sigurno i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca. Ubrzanje godišnje stope rasta na 6,8% bilježi i državna potrošnja što je velikim dijelom posljedica niza Vladinih mjera pomoći stanovništvu i gospodarstvu. Konačno, potrošnja kućanstava u četvrtom je tromjesečju bila realno viša za 1,3%. Ipak, potrošnja kućanstava značajno je usporila u odnosu na tromjesečje ranije na godišnjoj razini što je bilo i očekivano te vidljivo kroz pogoršanje raspoloženja i očekivanja potrošača u tijekom 2022. S druge strane potrošnja kućanstava i dalje podršku nalazi u snažnom tržištu rada.
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, prema podacima Eurostata, Hrvatska je u četvrtom tromjesečju uz Rumunjsku (+5% na godišnjoj te 1,1% na tromjesečnoj razini) predvodnik rasta (sezonski prilagođeni podaci). U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Bugarske porastao je za 2,1%, Slovenije 1,3%, Slovačke 1,2%, Mađarske 0,9%, Češke 0,4% te Poljske 0,3%. Na tromjesečnoj razini, od promatranih zemalja, Češka, Mađarska i Poljska zabilježile su u četvrtom tromjesečju 2022. blage negativne stope rasta.
Prema proizvodnoj metodi realni rast bruto dodane vrijednosti u razdoblju od listopada do prosinca 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. iznosio je 3,1% (originalni podaci). Na rast tromjesečnog BDV-a u četvrtom tromjesečju 2022. utjecao je znatan rast realne dodane vrijednosti u djelatnostima Trgovina na veliko i na malo, Prijevoz i skladištenje i Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane uz godišnji rast za 6,3%. Na oprez treba upućivati pad u industriji budući da je prerađivačka industrija u skladu s očekivanjima zabilježila realan pad bruto dodane vrijednosti od 3% na godišnjoj razini.
"Fokus se prebacuje na izazovnu 2023. čije su prognoze već do sada više puta revidirane na niže odražavajući visoku razinu nesigurnosti i neizvjesnosti osobito povezanim s vanjskim okruženjem. Iako ključni vodeći indikatori sa razvijenih tržišta polagano ukazuju na nešto povoljnije izglede još uvijek je pre rano govoriti o brzom i laganom prijelazu iz stagnacije i možebitne blage recesije u održivi i stabilan gospodarski rast", poručuju RBA analitičari.
Usporavanje svih sastavnica bruto domaćeg proizvoda u 2023., osobito najveće – osobne potrošnje je sasvim izgledno zbog visoke (percepcije) inflacije. I dok su investicije privatnog sektora opterećene visokom razinom neizvjesnosti i izglednim rastom troškova zaduživanja, rast (javnih) investicija financiranih europskim sredstvima trebali bi ublažiti nepovoljna kretanja.
"Ulazak u euro područje i Schengen trebali bi pozitivno utjecati na razmjenu roba i usluga umanjujući negativne posljedice smanjenja inozemne potražnje. Blizina i percepcija sigurne destinacije kao i poboljšanje ponude idu u prilog umjereno pozitivnim očekivanjima glede ovogodišnje turističke sezone. S druge strane i statistika potvrđuje iznadprosječni rast cijena u segmentu hotela i restorana ukazujući na smanjenje cjenovne konkurentnosti koja u slučaju poboljšanja kvalitete ponude ne mora imati nepovoljan utjecaj. Stoga smatramo da su naša očekivanja rasta gospodarstva po stopi od 1,2% na razini cijele 2023. izložena blago pozitivnim rizicima", zaključuju analitičari Raiffeisenbanka.
