Menu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene industrije više su za 1,8% u odnosu na kolovoz, dok je godišnja stopa rasta nastavila skromno usporavati treći mjesec zaredom.
Stoga su u odnosu na rujan prošle godine proizvođačke cijene više za 22,1% (u odnosu na 22,6% u kolovozu). Energija (+77%) je i dalje najveći pokretač snažnog godišnjeg rasta iako je također nastavljen trend usporavanja. Trend dvoznamenkastih godišnjih stopa rasta nastavlja se i kod Intermedijarnih proizvoda (+12,4%), uz ponovno intenziviranje dinamike rasta. Dvoznamenkastu stopu rasta ostvarili su i Netrajni proizvodi za široku potrošnju, dosegnuvši 10,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Isključimo li cijene energije, proizvođačke cijene porasle su za 10,3% godišnje.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu zadržale su u rujnu godišnju stopu rasta iznad 30%, odnosno ostvarile su povećanje od 30,2% (u odnosu na 30,5% u kolovozu). U usporedbi s kolovozom, evidentirano je ubrzanje rasta na 3% (s 0,5% u kolovozu). Pri tome su cijene energije u odnosu na rujan 2021. bile više za 81,5% te je tako i četvrti mjesec za redom zabilježeno usporavanje rasta. Nakon što su u kolovozu zabilježile prvi pad nakon travnja 2021. godine, proizvođačke cijene energije bile su više za 7,9% na mjesečnoj razini. Isključujući cijene energije, proizvođačke cijene na domaćem tržištu bile su u rujnu više za 11,5% godišnje (+0,7% mjesečno). Proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda ostvarile su rast od 11,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Posljedično, u kumulativnom razdoblju od siječnja do rujna prosječna godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu iznosila je 27,7%.
Prema NKD-u, rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu na godišnjoj razini i dalje je generiran prvenstveno višim cijenama u djelatnostima Rudarstva i vađenja (+135,8%), a rast je posebice izražen u potkategoriji Vađenje sirove nafte i prirodnog plina (+293,5%). Cijene u kategoriji Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji rasle su po stopi od 59,7% i u Opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 1,6%.
Unutar prerađivačke industrije (+16,6% godišnje), snažnim stopama rasta i dalje prednjači proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+73% godišnje), a rast je zabilježen i u gotovo svim ostalim kategorijama NKD-a.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu u rujnu su u odnosu na mjesec ranije bile više za 0,3%, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 12,4%.
"Izravni učinak viših cijena energije odražava se i u proizvođačkim cijenama industrije čiji se godišnji rast zadržava iznad 30%. Nedavno blago popuštanje snažnog rasta cijena energije odrazilo se na indeks proizvođačkih cijena, odnosno primjetno je blago usporavanje rasta cijena industrijskih proizvoda. Međutim, njihov neizravni učinak kroz više troškove poduzeća u proizvodnji, transportu i distribuciji, inputima potrebnih za proizvodnju itd., zrcali se i u višim cijenama ostalih glavnih industrijskih kategorija. Posebno se ističe rast cijena intermedijarnih proizvoda koji odražavaju još uvijek prisutne poremećaje u lancima opskrbe. Kompleksnost opskrbnih lanaca u novonastalom ekonomskom i geopolitičkom okruženju otežava pravilnu procjenu potražnje i usklađivanje ponude s promjenjivim uvjetima na tržištu. Dolazi do tzv. Bullwhip efekta, što može utjecati na nedostatak pojedinih proizvoda ili gomilanje zaliha, što pak dovodi do nepotrebno povećanih troškova. Stoga ne očekujemo normalizaciju opskrbnih lanaca u ovoj godini te ne treba iznenaditi nastavak doprinosa rastu cijena od strane industrijskih neprehrambenih proizvoda", komentiraju RBA analitičari.
