Menu
Europska komisija prošlog je tjedna objavila detalje sastanka o energetici kojim je najavljena hitna tržišna intervencija na razini cijele EU te srednjoročne promjene na tržištu energije.
Naime, bit će uvedeno obvezno smanjenje potražnje od 5%, ali i dodatno smanjenje ukupne potražnje od 10% na dobrovoljnoj osnovi, do kraja ožujka 2023. Mjera bi mogla smanjiti potražnju za plinom za 1,2 milijarde kubnih metara i također sniziti veleprodajne cijene električne energije s obzirom na to da bi se skuplje elektrane manje koristile tijekom vršnih sati (ujutro i navečer).
Sljedeći prijedlog odnosi se na ograničenje prihoda za obnovljive izvore energije, hidroelektrane, nuklearne elektrane i elektrane na lignit između prosinca 2022. i ožujka 2023. Države članice ubrat će sve prihode iznad 180€/MWh te prikupljena sredstva mogu iskoristiti za financiranje nižih računa za potrošače. U početku će ovo najviše koristiti proračunima zemalja izvoznica električne energije, kao što su npr. Češka, Njemačka, Španjolska, Švedska. Stoga je Komisija potaknula članice da podijele prihode, međutim, takva podjela dobiti nije obvezna.
Treći prijedlog je tzv. „doprinos solidarnosti“ od poduzeća koja se bave naftom, plinom, ugljenom čija je dobit u 2022. godini iznad 20% prosječne dobiti u posljednje tri godine, što će se oporezovati minimalnom stopom od 33%. Države članice slobodne su izabrati višu stopu.
Na stolu su i nove mjere, ponajprije dopuštenje državama članicama da pojedina ograničenja cijena ne koriste samo za kućanstva, već i za mala i srednja poduzeća, što se prvi put pojavljuje u pravilima na EU tržištu električne energije.
Također, predsjednica Europske komisije, U. von der Leyen najavila je sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije s ciljem odvajanja cijena električne energije od cijena plina. (Teresa Schinwald, RBI)
Početkom rujna, u Hrvatskoj je Vlada predstavila novi sveobuhvatni paket mjera za pomoć kućanstvima i gospodarstvu u suočavanju s rastućim cijenama energije. Paket je vrijedan 21 milijardu kuna. Uz paket predstavljen početkom ove godine u iznosu od 4,8 mlrd. kuna, kombinirani učinak mjera premašuje 6% BDP-a. Najavljenim mjerama Vlada namjerava zaštititi socijalno ugrožene građane, ali i cijela kućanstva, javni i neprofitni sektor, poljoprivredni sektor te poduzetnike, posebice mala i srednja poduzeća. Najveći dio paketa (5,9 mlrd. kuna) odnosi se na ograničavanje cijena električne energije. Cijena električne energije za kućanstva bit će fiksna u razdoblju od 1. listopada 2022. do 1. ožujka 2023. godine. Također, cijene električne energije ograničene su i za javni i neprofitni sektor te poduzetnike, prenose RBA analitičari.
