Menu
U usporedbi s vrijednostima iz srpnja, kompozitni indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježili su poboljšanu izvedbu, prekinuvši tako trend pogoršanja koji je trajao od travnja ove godine.
Promatrajući indekse potrošačkog optimizma na godišnjoj razini, u odnosu na kolovoz 2021. pad je zabilježen kod sva tri kompozitna pokazatelja, a bio je najizraženiji kod indeksa očekivanja potrošača. Pokazatelji povjerenja potrošača tako su se zadržali na razinama usporedivim s početkom pandemije, a rezultat je to ustrajnih inflatornih pritisaka i snažne neizvjesnosti u gospodarstvu.
Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u kolovozu je bio na razini od -29,2 bodova (+1,2 boda u odnosu na srpanj). Od područja koje pokriva ovaj indeks poboljšanje u odnosu na srpanj zabilježeno je kod tri pitanja iz upitnika koja se odnose na ovaj indeks, odnosno kod pitanja glede promjene financijske situacije u kućanstvu tijekom proteklih 12 mjeseci, kod pitanja kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti financijska situacija u kućanstvu te kod pitanja vezano za očekivanja o promijeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj tijekom sljedećih 12 mjeseci. S druge strane, kod očekivanja kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti ispitanikova kupnja trajnih dobara u odnosu na proteklih 12 mjeseci zabilježeno je blago pogoršanje u odnosu na mjesec ranije.
Pitanja o očekivanju promjene financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci i o promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci povoljno su se odrazila i na Indeks očekivanja potrošača koji je u kolovozu bio na razini od -36,3 bodova (+2,1 bodova u odnosu na srpanj).
Naposljetku, Indeks raspoloženja potrošača također se popeo na razinu od negativnih 36,3 bodova (+2,1 u odnosu na srpanj). Blagom mjesečnom rastu pozitivno su pridonijela pitanja vezana za isplativost investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj u okruženju trenutne ekonomske situacije te ono koje ukazuje na promjene u financijskoj situaciji u kućanstvima u prošlih 12 mjeseci, dok je u negativnom smjeru djelovalo pitanje glede promjene ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci.
Na godišnjoj razini, pogoršanje je zabilježeno kod sva tri kompozitna indeksa, u svim područjima koja pitanja iz ankete pokrivaju.
"Iako je u kolovozu zabilježeno skromno poboljšanje na mjesečnoj razini, indeksi pouzdanja nastavljaju se zadržavati na izrazito niskim razinama. U drugoj polovici godine, geopolitička i ekonomska neizvjesnost na krilima potencijalnog jačanja energetske krize u Europi, a posebice visoka razina zabrinutosti zbog ustrajnih inflatornih pritisaka i njihovog utjecaja na osobne financije kućanstava, odražavat će se na kretanje pokazatelja potrošačkog optimizma. Potencijalan nastavak povećanja inflacijskih očekivanja i njihovo ukorjenjivanje na višim razinama zasigurno bi se odrazilo na pouzdanje potrošača i otežalo borbu nositelja ekonomskih politika u obuzdavanju cjenovnih pritisaka. Općenito, promjene u obrascima ponašanja potrošača, odnosno smanjenje privatne potrošnje (koja je važan stup gospodarskog rasta), povećavaju rizike od zamjetnog usporavanja gospodarske aktivnosti", komentiraju RBA analitičari.
