Menu
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o indeksu potrošačkih cijena za srpanj potvrđujući nastavak snažnih inflatornih pritisaka.
Cijene roba i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su bile više za 0,4% u odnosu na lipanj, dok je godišnja stopa rasta i treći mjesec za redom nastavila bilježiti dvoznamenkaste stope rasta. Štoviše, ona se u srpnju ubrzala pa su cijene u prosjeku više za 12,3% u odnosu na srpanj 2021. Kumulativno u prvih sedam mjeseci indeks potrošačkih cijena porastao je 9,1% u odnosu na isto razdoblje lani.
Na mjesečnoj razini rast potrošačkih cijena prvenstveno je generiran porastom u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića čije su cijene samo u odnosu na lipanj u prosjeku više za 2,2% te su tako imale +0,57 postotnih bodova doprinosa mjesečnoj inflaciji. U uvjetima snažne turističke potražnje, najsnažniju stopu rasta očekivano su zabilježile cijene u kategoriji Restorani i hoteli (+4,9%) te su tako mjesečnom porastu potrošačkih cijena doprinijeli s 0,24 postotnih bodova. Na mjesečnoj razini porast cijena ublažen je (sezonskim) padom cijena u skupini Odjeća i obuća, za 14,4% (-0,84 postotna boda) te u skupini Komunikacija, za 0,9% (-0,05 postotnih bodova).
Na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz (+19,2%), Hrana i bezalkoholna pića (18,3%), Restorani i hoteli (16,8%), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1%, Rekreacija i kultura, za 10,0%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7%, Razna dobra i usluge, za 7,0%, te Odjeća i obuća, za 5,5%.
Najveći pojedinačni doprinos stopi porastu godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+4,75 postotnih bodova) što i ne iznenađuje s obzirom na visoki udio (25,9%) u potrošačkoj košarici. Slijedi Prijevoz s doprinosom od 2,83 postotna boda, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,64 postotna boda) te Restorani i hoteli (+0,84 postotna boda).
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija (20,6%). Time je godišnjem porastu cijena doprinos energije iznosio 3,5 postotnih bodova.
Očekujemo kako će povišene, dvoznamenkaste stope rasta, ostat prisutne i u narednim mjesecima dok bi se određeno blago smirivanje moglo zabilježiti tek s približavanjem kraja godine. Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, ne očekujemo pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Stoga će prema našoj procjeni u 2022. godini Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u svojoj novijoj povijesti. Naša trenutna prognoza od 9,2% uvelike je izložene rizicima da bude viša. Štoviše, s posljednjim podacima za srpanj izgledna je revizija procjene inflacije potrošačkih cijena prema razini od 10%.
"Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini iznad 4%. U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti poprilično je izgledno da će cijene energije ostati povišene, ali se administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti što će dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga. S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno prehrambeni sektor uz klimatske (ne)prilike dodatan su čimbenik koji ne dozvoljava povratak stopa inflacije prema razinama od 2%. Štoviše, rizici da inflacija bude i viša ostaju prisutni. Inflaciju inicijalno potaknutu ponudom sve više će pratiti inflacija potaknuta potražnjom, a raste pritisak na rast plaća. Stoga u srednjem roku ne bi trebao iznenaditi podatak da rast temeljne stope inflacije bude veći od ukupne prosječne stope rasta potrošačkih cijena", komentirali su RBA analitičari.
