Menu
Europa ima velik broj visokoučinkovitih tvrtki, ali sveukupno gledano, europske tvrtke imaju sporiji rast, stvaraju niže povrate ulaganja i ulažu manje u istraživanje i razvoj u usporedbi s američkim tvrtkama i to uglavnom zato što zaostaju u tehnološkom razvoju, navodi McKinsey u priopćenju kao zaključak na novo istraživanje McKinsey Globalnog Instituta (MGI). Od deset transverzalnih tehnologija koje su zastupljene u većini industrija, Europa prednjači u samo dvije.
S obzirom da se tehnologija počela ubrzano širiti po ostalim sektorima, ona sve više diktira konkurentsku dinamiku, poručio je jedan od autora istraživanja, najviše pozicionirani Hrvat u McKinseyu kao globalni partner te ujedno i upravljački partner te tvrtke za Srednju Europu i član vijeća MGI, Jurica Novak.
"Europski igrači postaju sve ranjiviji, čak i u tradicionalnim uporištima kao što je automobilska industrija. Ako se s njom ne uhvati u koštac, ova kriza usporenosti oslabit će Europu u mnogim dimenzijama, uključujući rast, uključenost i održivost te će negativno djelovati i na njezinu stratešku autonomiju kao i poziciju na svjetskoj pozornici", kazao je Novak.
Dodao je kako nas treba zabrinjavati činjenica da Europa zaostaje u nekim od tehnoloških područja koja će oblikovati naše industrije i društva u narednim desetljećima. Stoga će, smatra, europski čelnici po uzoru na veliku odlučnost u razmjerima i brzini svojeg prvotnog odgovora na rat u Ukrajini, morati podjednako učinkovito reagirati i na korporativnu i tehnološku krizu, a sve kako bi poduprli budući prosperitet i stratešku autonomiju Europe.
Dodana vrijednost kompanije koja se kreće između 2 i 4 bilijuna eura godišnje mogla bi do 2040. godine biti dovedena u pitanje, izjavio je McKinsey. To bi bilo ekvivalentno 30 do 70 posto predviđenog rasta europskog BDP-a između 2019. i 2040. godine ili jednom postotnom bodu rasta godišnje, šest puta većem bruto iznosu potrebnom za postizanje neto nulte stope emisija ispušnih plinova do 2050. godine u Europi, oko 90 posto svih trenutnih europskih socijalnih izdataka ili iznosu od 500 eura mjesečnog univerzalnog dohotka za svakog europskog građanina.
Europa ima puno konkurentskih prednosti koje može unaprjeđivati. Međutim, da bi europske tvrtke imale dovoljno brz korak za natjecanje u svijetu u kojem se tehnološke disrupcije šire posvuda, donositelji odluka morat će preispitati status quo i napraviti nove kompromise kako bi im to omogućili, smatraju u MGI-u. Skup inicijativa za privatne i javne donositelje odluka koji naglašava djelovanje na europskoj razini i uredbe koje potiču inovacije mogle bi doprinijeti tome da se današnja visoka kvaliteta života mnogih europskih građana dugotrajno očuva.
Kad europski način funkcionira, vrlo je uspješan. Gledajući povijest, Europa ima vrlo dobre rezultate po pitanju održivosti i uključenosti. Ima niže emisije ugljika po glavi stanovnika od Sjedinjenih Država i Kine te se emisije smanjuju između 30 i 50 posto brže u odnosu na njih, poručili su iz McKinseya.
Nejednakost dohotka mjerena Gini indeksom iznosi samo 30, u usporedbi s 41 koliko nejednakost po Gini indeksu iznosi u Sjedinjenim Državama. Deset najboljih država po Indeksu socijalne mobilnosti koji objavljuje Svjetski ekonomski forum su upravo europske države. Europa je između 2000. i 2019. godine pratila spori rast BDP-a po glavi stanovnika drugih naprednih gospodarstava, ali je europski BDP po glavi stanovnika oko 30 posto niži od onog u Sjedinjenim Državama.
Buduća konkurentnost Europe je upitna s obzirom na veliki i rastući izazov učinkovitosti tvrtki. Između 2014. i 2019. godine, prihodi velikih europskih tvrtki rasli su 40 posto sporije od onih u Sjedinjenim Državama, europske tvrtke su imale 8 posto manja ulaganja (kapitalni izdaci u odnosu na zalihe uloženog kapitala) te su potrošile 40 posto manje na istraživanje i razvoj u odnosu na američke tvrtke navedene u istraživanju.
Informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i farmaceutski proizvodi čine 80 posto investicijskog jaza, 60 posto jaza u rastu i 75 posto jaza u istraživanju i razvoju.
Kako tehnologija prožima sve sektore, Europa zaostaje u osam od deset transverzalnih tehnologija. Deset transverzalnih tehnologija prožimaju gotovo sve industrije, od kojih je sedam povezano s ICT-om. Trenutno se šire snažna korporativna winner-take-most dinamika kao i mrežni učinci.
Europa nije išla ukorak sa Sjedinjenim Državama na valu potrošačke internetske tehnologije i sada je u oslabljenoj poziciji u osam od deset tehnologija u idućem valu njihovog prodiranja. Primjerice, deset najvećih tvrtki koje ulažu u kvantno računalstvo nalaze se u Sjedinjenim Državama ili Kini. Kada govorimo o 5G tehnologiji, Kina zauzima gotovo 60 posto ukupnog iznosa vanjskih investicija za svoje tvrtke, Sjedinjene Države 27 posto, a Europa 11 posto.
Čista tehnologija smatra se europskim uporištem, i regija doista prednjači po patentima, iznosima venture capital investicija i kapacitetima u razvijenim tehnologijama. Ipak, Kina prednjači u proizvodnji čiste tehnologije u gotovo svim područjima, a Sjedinjene Države vode u većini revolucionarnih tehnoloških postignuća. Kada govorimo o mobilnosti, američki proizvođači čine gotovo 70 posto svih kilometara koje pređu L4 potpuno autonomna vozila.
Na kocki nije samo rast, kazali su, već i strateška autonomija. U ovih deset transverzalnih tehnologija, korporativna dodana vrijednost od 2 do 4 bilijuna eura godišnje mogla bi do 2040. godine biti dovedena u pitanje. To je ekvivalentno 30 do 70 posto predviđenog europskog rasta BDP-a između 2019. i 2040. ili jednom postotnom bodu rasta godišnje; šest puta većem bruto iznosu potrebnom za postizanje neto nulte stope emisija ispušnih plinova do 2050. godine u Europi; ili oko 90 posto svih trenutnih europskih socijalnih izdataka.
Štoviše, u sve više polariziranom geopolitičkom okruženju, europska strateška autonomija i pozicija na svjetskoj pozornici dovedeni su u pitanje.
Europski donositelji odluka i tvrtke moraju krenuti u ofenzivu za iskorak u pogledu tehnoloških sposobnosti i konkurentnosti. Europa treba djelovati u većem opsegu i brzini te izjednačiti uvjete kako bi se njezine tvrtke mogle natjecati na svjetskom tržištu. Jedanaest ideja za donositelje javnih odluka mogle bi napraviti pomak.
Jedna od njih bi bila prijelaz na zajedničku nabavu u područjima povezanim s inovacijama, od obrane do zdravstva; danas Europa okuplja samo 0,2 posto svoje ukupne javne nabave na europskoj razini, u usporedbi s 45 posto na saveznoj razini SAD-a.
Pitanja koja se postavljaju su može li razviti zajednički europski korporativni pravilnik ili 28. regulatorno tijelo koje bi omogućilo tvrtkama s visokim rastom neometano poslovanje na kontinentalnoj razini? Može li razmotriti razvoj ubrzanog regulatornog odobrenja i procesa donošenja odluka, kao što se dogodilo u slučaju odobrenja COVID-19 cjepiva?
Poslovni lideri su također oni koji mogu dati doprinos. Bez obzira na to poboljša li se konkurencija, korporativni čelnici i vlasnici moraju početi preuzimati više rizika i povećati razinu konkurentnosti primjerice postavljanjem dugoročnih ciljeva, prilagodbom poticaja i korištenjem programskih spajanja i akvizicija te savezništava za izgradnju opsega i sposobnosti poslovanja, kazali su iz McKinseya.
