Menu
Tradicionalni, osmi po redu HAKOM-ov Dan tržišta održan je u utorak, 12. listopada u Zagrebu, a kao i ranijih godina okupio je predstavnike operatora, gospodarstva, udruga za zaštitu potrošača i regulatora koji su tijekom tri panel rasprave pokušali pronaći odgovore na neka od pitanja koja su trenutno aktualna na tržištu elektroničkih komunikacija.
U uvodnom obraćanju, predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen osvrnuo se na prethodno razdoblje koje su obilježili pandemija i potresi, a što nije ostavilo značajni utjecaj na mreže i kojima nije naštetio nagli rast prometa, dok je istovremeno u odnosu prema korisnicima omogućen fleksibilniji pristup. HAKOM, kao regulator tržišta, privremeno je bio odgodio prelazak na DVB-T2, a posljedično je bio odgođen i postupak javne dražbe za dodjelu radiofrekvencijskog spektra za 5G, no oba su projekta uspješno realizirana.
Nakon provedene javne dražbe na tržištu su prisutni i novi regionalni operatori koji bi trebali doprinijeti razvoju tržišta, a predsjednik Vijeća istaknuo je i zadovoljstvo dolaskom trećeg operatora na tržište nepokretnih komunikacija, kao i promjenu u vlasničkoj strukturi Telemacha te je izrazio očekivanja kako će sve to rezultirati dobrobitima kako za tržište, tako i za korisnike usluga. Od ostalih aktivnosti istaknuo je završenu Metodologiju teksta istiskivanja marže kao osnovnog regulatornog alata kojim se prati tržište. HAKOM je sudjelovao u radnoj skupini za Connectivity Toolbox, a osnovao je i radnu skupinu koja će se baviti njegovom implementacijom. U srpnju je završeno razdoblje u kojem je Optima bila dio HT grupe, a uskoro se očekuje i realizacija prodaje Optime. Također, izdane su i dozvole za DAB+, istaknuo je Obuljen te je naveo kako nas očekuje implementacija europskog zakona o elektroničkim komunikacijama za što je HAKOM spreman.
Također je naveo i kako postojeće dozvole za radiofrekvencijski spektar istječu 2024. zbog čega će se ranije održati nova dražba. HAKOM očekuju i aktivnosti vezane uz nove analize tržišta, koje će biti uvjetovane promjenama nakon izlaska Optime iz HT grupe, a morat će se razmotriti i geografska segmentacija tržišta. Također se očekuje i izgradnja mreža uz pomoć bespovratnih sredstava EU-a, nad čim će HAKOM imati nadzor. Connectivity Toolbox često će se spominjati u nadolazećem razdoblju budući je povezivost osnova za brojne planove EU-a, a u RH ćemo se suočiti s izazovima u gradnji mreža, izgradnji i upravljanju infrastrukturom, najavio je Obuljen.
Tri panel rasprave
Panel rasprava na temu ˝Što MVNO operatori mogu donijeti tržištu?˝ iskristalizirala je veći dio pitanja koji se pojavljuju, a vezano uz modele poslovanja MVNO operatora, prakse u državama članicama EU-a, stanje na tržištu RH, kao i o određenim tržišnim pokazateljima. Na panel raspravi kojom je moderirao Marko Čavlović iz HAKOM-a, svoja su mišljenja izložili Renata Štefić iz A1 Hrvatska, Damir Vrsajković iz Telemacha, Domagoj Paripović iz HT-a i Igor Tatarević iz Terrakoma.
Virtualni operatori mreže pokretnih komunikacija posluju kroz četiri poslovna modela, no zajedničko im je da ne posjeduju radijski dio mreže, nego moraju pregovarati s operatorima pokretnih mreža kako bi mrežu uzeli u zakup. HAKOM je kroz dozvolu koju su operatori kupili kroz spektar dao obvezu pristupa MVNO-a. Taj pristup nije ograničen samo na virtualne operatore, nego takvim operatorima mogu postati i postojeći operatori. Davanje pristupa HAKOM je zamislio kroz koncept dogovaranja u dobroj vjeri.
Renata Štefić (A1), kazala je kako su do sada imali određene upite, no oni su bili više informativni, a Domagoj Paripović (HT) potvrdio je kako su i oni imali određene razgovore vezano uz komercijalnu uporabu no kako još ništa nije realizirano.
Damir Vrsajković (Telemach) istaknuo je kako na tržištu EU-a postoji niz operatora koji su pronašli prilično uspješan model poslovanja. No kao otegotne okolnosti u RH može se smatrati malo tržite, 20 posto udjela koje na tržištu drže b brandovi, a istovremeno na tržištu postoje i tri jaka infrastrukturna operatora koji su u procesu snažnih ulaganja u 5G mrežu.
Igor Tatarević (Terrakom) naglasio je kako je Terrakom tražio ponudu za mobilnu virtualnu mrežu od sva tri operatora, no dobili su negativne odgovore ili ih uopće nisu dobili. On smatra kako je problem nepostojanje cjenika, odnosno nepostojanje standardnih ponuda za sva četiri modela što bi trebalo biti u interesu i regulatoru.
Kako operatori mogu olakšati korisnicima?
˝Mogu li operatori korisnicima pojednostavniti ostvarivanje njihovih prava iz pretplatničkog ugovora?˝ bila je tema panel rasprave na kojoj su sudjelovali Magdalena Peh Resman (A1), Iva Cibulić Blažević (HT), Iva Dragić (Optima) i Slađan Miličević (Telemach), a raspravu je moderirala Marina Ljubić Karanović (HAKOM). Ovom prigodom istaknuto je kako je HAKOM u nekim područjima zaštite korisničkih prava uočio prostor za poboljšanja. Do konkretnih i kvalitetnih informacija dolazi se kroz svakodnevnu komunikaciju s korisnicima, ali i kroz njihove upite koji stižu različitim kanalima te kroz pritužbe koje korisnici podnose HAKOM-u. Korisnici su informirani i znaju što trebaju, ali nailaze na zidove pri pokušaju ostvarivanja prava kod operatora.
Naime, korisnik poznaje svoja prava, ali ga operator upućuje na neke dodatne radnje koje dovode do odustajanja od postupka zbog administrativnih prepreka, pretjerane identifikacije, dokumentacije, papirologije, vrćenja u krug, dopisivanja sa službom za korisnike mjesecima. Predstavnici operatora izložili su svoja iskustva, a načelno je zaključak kako se svi postupci moraju pojednostavniti, kako bi korisnici bili što manje opterećeni administrativnim preprekama. Cilj HAKOM-a, kazano je ovom prigodom, nije apsolutno sve propisivati već potaknuti operatore na samoinicijativne primjere dobre prakse, odnosno na što više dobre samoregulacije.
˝Kako će implementacija Connectivity Toolboxa utjecati na otklanjanje zapreka u postavljanju mreža vrlo velikog kapaciteta?˝ bila je tema posljednje panel rasprave na kojoj su sudjelovali Ivančica Urh iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Katarina Đurđenić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Nikola Vučić iz Državne geodetske uprave i Martina Dragičević iz Hrvatske udruge poslodavaca, Stjepan Vodolšak (HAKOM), a moderator panel rasprave bila je Kristina Ćosić (HAKOM). Tijekom rasprave istaknuto je kako su mnoge mjere već ugrađene u strateške i planske dokumente te da sada predstoji njihova provedba, kao i prikupljanje iskustava. Navedene mjere imat će pozitivan utjecaj u onom opsegu koliko će zaživjeti u praksi. Riječ je o sveobuhvatnom setu mjera, a koliko će biti razumijevanja i sinergije dionika toliko će one i zaživjeti u praksi.
U završnom obraćanju ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta osvrnuo se na buduće planove razvoja i djelovanja HAKOM-a te je najavio novi strateški dokument rada koji će uskoro biti objavljen.
„U HAKOM-u smo posvećeni potrebama modernog društva, želimo osigurati kvalitetnu regulaciju. Naši su ciljevi promicanje interesa korisnika, investicija i razvoj jedinstvenog EU tržišta, ali i poslovna izvrsnost. Tijekom posljednjih godina promijenili smo način rada, promičemo otvorenu komunikaciju, zbog čega tržište prepoznaje HAKOM kao pouzdanog partnera“, naglasio je Gosta.
Foto: HAKOM
