

Kanada želi postati jedna od vodećih svjetskih sila u području primjene umjetne inteligencije, a nova nacionalna strategija koju je predstavila vlada premijera Marka Carneyja pokazuje koliko ozbiljno zemlja pristupa toj ambiciji. Prema procjenama kanadskih vlasti, šire usvajanje umjetne inteligencije moglo bi do 2031. godine otvoriti čak 250.000 novih radnih mjesta te povećati bruto domaći proizvod zemlje za tri posto.
Strategija nazvana "AI za sve" usmjerena je na nekoliko ključnih područja: ubrzavanje primjene umjetne inteligencije u poslovanju, razvoj domaćih tehnoloških kompanija, ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju radnika te jačanje domaće tehnološke infrastrukture.
Kanadska vlada procjenjuje da bi koristi od povećane produktivnosti i digitalne transformacije gospodarstva mogle generirati gotovo 200 milijardi kanadskih dolara dodatne ekonomske aktivnosti. Takav rast bio bi značajan poticaj za gospodarstvo koje se posljednjih godina suočava sa sporijim rastom produktivnosti u usporedbi sa Sjedinjenim Državama.
Poseban naglasak stavljen je na osnivanje fonda vrijednog 500 milijuna kanadskih dolara namijenjenog financiranju domaćih tehnoloških tvrtki. Cilj je pomoći kanadskim AI startupima da ostanu i rastu u zemlji umjesto da se, kao što je često bio slučaj posljednjih godina, sele u SAD u potrazi za kapitalom i većim tržištem.
Kanada pritom polazi iz relativno povoljne pozicije. Zemlja je desetljećima među najvažnijim svjetskim središtima istraživanja umjetne inteligencije, a gradovi poput Toronta, Montreala i Edmontona izgradili su reputaciju globalnih AI centara. Mnogi pioniri modernog razvoja umjetne inteligencije svoje su karijere gradili upravo u kanadskim istraživačkim institucijama.
Međutim, unatoč snažnoj znanstvenoj bazi, Kanada se suočava s problemom koji muči i brojne europske zemlje – pretvaranje istraživačkih uspjeha u globalno konkurentne kompanije. Velik dio intelektualnog vlasništva, stručnjaka i investicijskog kapitala tijekom posljednjih godina završio je u američkim tehnološkim divovima ili startupima sa sjedištem južno od granice.
Zbog toga se u novoj strategiji sve češće spominje pojam "AI suvereniteta". Riječ je o nastojanju da zemlja zadrži kontrolu nad ključnim tehnologijama, podacima i infrastrukturom te da veći dio gospodarske koristi od razvoja umjetne inteligencije ostane unutar nacionalnog gospodarstva.
Za razliku od nekih drugih država koje su fokus stavile prvenstveno na razvoj naprednih modela umjetne inteligencije, kanadski plan značajan naglasak stavlja na njihovu primjenu u poslovanju. Prema podacima vlade, umjetnu inteligenciju trenutno koristi tek manji dio kanadskih poduzeća, što otvara velik prostor za rast produktivnosti kroz automatizaciju, analitiku podataka i digitalizaciju poslovnih procesa.
Pitanje produktivnosti posljednjih je godina postalo jedno od ključnih gospodarskih izazova razvijenih zemalja. Upravo zato sve više vlada umjetnu inteligenciju promatra kao potencijalni odgovor na sporiji rast gospodarstva, nedostatak radne snage i pritiske povezane sa starenjem stanovništva.
Kanadska inicijativa dolazi u trenutku kada Sjedinjene Države, Europska unija, Kina i zemlje Bliskog istoka ulažu desetke milijardi dolara u razvoj AI infrastrukture, podatkovnih centara i obrazovanje stručnjaka.
Ako se optimistične procjene kanadske vlade pokažu točnima, umjetna inteligencija mogla bi tijekom sljedećeg desetljeća postati jedan od najvažnijih pokretača gospodarskog rasta zemlje, usporediv s utjecajem koji su internet i mobilne tehnologije imali početkom ovog stoljeća.
