Menu
Njemačka ulazi u novu fazu digitalne transformacije s ambicioznim ciljem: do kraja desetljeća najmanje udvostručiti kapacitete svojih podatkovnih centara i višestruko povećati računalnu snagu za umjetnu inteligenciju (AI).
U pozadini ove inicijative stoji sve jasnija spoznaja da je računalna infrastruktura temelj suvremene ekonomije. Bez dovoljno “compute” kapaciteta nema razvoja naprednih AI modela, digitalnih usluga ni industrijske automatizacije. Upravo zato Berlin želi ubrzati izdavanje dozvola, osigurati zemljišta za nove projekte i prilagoditi porezni okvir kako bi privukao investitore.
Iako je Njemačka već vodeće europsko tržište podatkovnih centara, s Frankfurtom kao ključnim digitalnim čvorištem, velik dio infrastrukture kontroliraju američki tehnološki divovi poput Amazona, Microsofta i Googlea. To otvara pitanje tehnološke suverenosti — odnosno, tko kontrolira ključnu digitalnu infrastrukturu Europe.
Njemački planovi stoga se uklapaju u širi europski narativ o “suverenom AI-ju”, u kojem države nastoje zadržati kontrolu nad podacima, računalnom snagom i digitalnim ekosustavom. No ambicije dolaze uz ozbiljne izazove.
Najveći među njima je energija. Podatkovni centri, osobito oni optimizirani za AI, troše ogromne količine električne energije, a Njemačka se već suočava s visokim cijenama i pritiscima na elektroenergetsku mrežu. Uz to, dostupnost zemljišta u ključnim regijama poput Frankfurta postaje sve ograničenija, što dodatno komplicira širenje.
