Menu
Umjetna inteligencija u poslovnom okruženju često se predstavlja kao tehnologija koja bi zaposlenicima trebala olakšati svakodnevne zadatke i povećati produktivnost. No sve veći broj istraživanja sugerira da je stvarnost složenija: umjesto smanjenja opterećenja, AI u mnogim slučajevima dovodi do intenzivnijeg rada.
Najnovija analiza tvrtke ActivTrak, koja je obuhvatila digitalne radne navike više od 164 tisuće zaposlenika, pokazuje da se nakon uvođenja umjetne inteligencije povećava ukupna količina posla koju zaposlenici obavljaju. Analiza je uspoređivala radne aktivnosti zaposlenika u razdoblju od šest mjeseci prije i šest mjeseci nakon početka korištenja AI alata.
Rezultati pokazuju značajne promjene u načinu rada. Vrijeme koje zaposlenici provode na e-mailu, razmjeni poruka i chat aplikacijama više se nego udvostručilo, dok je korištenje poslovnih aplikacija poraslo za gotovo 94 posto. Istodobno se smanjilo vrijeme koje zaposlenici provode u dubokom, fokusiranom radu bez prekida — i to za oko devet posto među onima koji koriste AI alate.
Drugim riječima, umjetna inteligencija ne uklanja nužno posao, nego često povećava tempo i količinu aktivnosti koje se od zaposlenika očekuju. Prema riječima stručnjaka iz ActivTraka, učinkovitost koju AI donosi brzo se pretvara u prostor za nove zadatke.
Sličan zaključak donosi i istraživanje objavljeno u Harvard Business Reviewu, koje upozorava na fenomen tzv. „puzajućeg rasta radnog opterećenja“. Zaposlenici, često nesvjesno, počinju preuzimati sve više zadataka jer im AI omogućuje da ih brže obavljaju. Time se postupno povećavaju očekivanja o produktivnosti, što dodatno pojačava oslanjanje na AI alate.
Paradoks je u tome što vrijeme koje zaposlenici uštede zahvaljujući tehnologiji rijetko završava kao slobodno vrijeme. Umjesto toga, pretvara se u dodatni rad. Podaci pokazuju da je prosječno vrijeme koje zaposlenici provode koristeći AI alate danas čak osam puta veće nego prije dvije godine, dok se njihova primjena proširila na oko 80 posto radne snage u analiziranim poslovnim organizacijama.
Stručnjaci upozoravaju i na psihološke posljedice takvog načina rada. Sve češće se spominje fenomen nazvan „AI brain fry“, koji opisuje mentalni umor uzrokovan stalnim prebacivanjem između zadataka, velikom količinom informacija te kontinuiranim nadzorom AI sustava. U nekim slučajevima zaposlenici istodobno nadziru više AI agenata koji obavljaju različite zadatke, što dodatno povećava kognitivno opterećenje.
Iako umjetna inteligencija nesumnjivo može povećati produktivnost, istraživanja sve češće pokazuju da dugoročno može dovesti i do suprotnog efekta: kognitivnog preopterećenja, većeg rizika od izgaranja na poslu te potencijalnog pada kvalitete odluka i rada.
