

Rast cijena goriva ponovno je povećao interes potrošača za električne automobile, pokazuju podaci automobilskih platformi i procjene analitičara tržišta. Kako cijene benzina i dizela rastu pod utjecajem napetosti na globalnim energetskim tržištima, sve više vozača počinje razmatrati prelazak na električna vozila kako bi smanjili troškove vožnje.
U pojedinim dijelovima Njemačke cijena benzina već se približila ili premašila psihološku granicu od dva eura po litri. Upravo je takva razina cijena u prošlosti često poticala vozače da detaljnije analiziraju ukupne troškove korištenja automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uključujući gorivo, održavanje i dugoročnu ekonomsku isplativost.
Prema podacima internetskih platformi za konfiguriranje i usporedbu vozila, u posljednjim tjednima primjetan je rast broja korisnika koji istražuju električne modele. Na pojedinim platformama električni automobili već čine većinu konfiguracija novih vozila, što upućuje na to da rast cijena goriva brzo mijenja ponašanje kupaca.
Ključni razlog takvog pomaka leži u razlici u operativnim troškovima. Procjene energetskih analitičara pokazuju da prosječan benzinski automobil u Njemačkoj pri trenutačnim cijenama goriva može generirati godišnji trošak goriva između 1.600 i 1.800 eura. Trošak električne energije za punjenje usporedivog električnog vozila pritom može biti približno upola manji, ovisno o tarifi električne energije i načinu punjenja.
Interes za električna vozila u Njemačkoj u posljednje dvije godine prolazio je kroz oscilacije. Tržište je osjetno usporilo 2024. godine nakon što je vlada naglo ukinula državne subvencije za kupnju električnih automobila. Međutim, tijekom 2025. prodaja se ponovno oporavila, dijelom zbog šire ponude modela i sve snažnije cjenovne konkurencije među proizvođačima.
Veliki proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benza ubrzano šire svoje portfelje električnih modela na domaćem tržištu, dok međunarodni konkurenti poput Tesle i BYD-a dodatno pojačavaju pritisak na europske proizvođače.
Analitičari pritom ističu da nagli rast cijena goriva često ima snažniji utjecaj na odluke kupaca nego državne subvencije ili klimatske politike.
