Kripto inicijativa zapela na Wall Streetu - američke banke odbile Trumpov prijedlov

Ambiciozni pokušaj administracije Donalda Trumpa da konačno uvede jasna pravila za tržište kriptovaluta suočio se s novim zastojem, nakon što su američke banke odbile podržati kompromisni prijedlog Bijele kuće. Spor oko jednog od ključnih zakonskih prijedloga – takozvanog Clarity Acta – ponovno je otvorio pitanje hoće li Sjedinjene Države ove godine uspjeti usvojiti sveobuhvatnu regulaciju kriptoindustrije.

Trump, koji je tijekom predsjedničke kampanje otvoreno tražio podršku "igrača" iz kripto sektora i u drugom mandatu postavio reformu tog tržišta među prioritete, javno je kritizirao bankarski sektor zbog blokiranja dogovora. Na svojoj platformi Truth Social poručio je da njegova administracija “neće dopustiti bankama da potkopaju kripto-agendu”.

U središtu spora nalazi se pitanje mogu li izdavatelji stablecoina i kriptokompanije korisnicima nuditi nagrade i proizvode s prinosom. Kriptoindustrija tvrdi da su takvi poticaji nužni za privlačenje korisnika i razvoj novih financijskih proizvoda. Banke, međutim, upozoravaju da bi to moglo potaknuti masovno povlačenje depozita iz tradicionalnog bankarskog sustava.

Procjene financijske industrije dodatno pojačavaju te strahove. Prema analizi banke Standard Chartered, stablecoini bi do kraja 2028. mogli iz američkih banaka "izvući" čak 500 milijardi dolara depozita.

Bijela kuća pokušala je posredovati između dvije strane kompromisom koji bi dopustio nagrade u određenim situacijama, primjerice kod peer-to-peer plaćanja, ali ne i na neaktivna sredstva na računima. Iako su kripto kompanije signalizirale spremnost na takvo rješenje, banke su ga odbile, tvrdeći da bi i takva verzija mogla destabilizirati depozitnu bazu.

Zbog toga se zakon ponovno našao u političkom zastoju. Dio američkih senatora podržava bankarski sektor i smatra da bi kriptoaktivnosti trebale biti strože ograničene, dok krpto industrija vjeruje da bi uz političku podršku mogla izboriti povoljnije uvjete.

Uz regulatorni spor, zakon se suočava i s dodatnim političkim preprekama. Dio demokratskih senatora želi u zakon ugraditi odredbe koje bi izabranim dužnosnicima zabranile profitiranje od kriptovaluta – potez koji je dijelom usmjeren na kripto investicije povezane s Trumpovom obitelji. Drugi zakonodavci traže stroža pravila protiv pranja novca.

Vrijeme također postaje ključni faktor. Kongres ima ograničen zakonodavni kalendar prije ljetne pauze i početka kampanje za izbore na sredini mandata. Analitičari upozoravaju da bi, ako zakon ne bude usvojen do srpnja, politički prostor za njegovo donošenje mogao praktički nestati.

Kriptoindustrija već godinama lobira za jasnu regulaciju koja bi definirala kada se digitalna imovina smatra vrijednosnim papirom, robom ili novom vrstom financijskog instrumenta. U izbornoj godini 2024. sektor je potrošio više od 119 milijuna dolara na podršku kandidatima sklonima kriptovalutama.

Ako zakon propadne, to bi moglo odgoditi američki regulatorni okvir za kriptovalute za još nekoliko godina – upravo u trenutku kada digitalna imovina postaje sve važniji dio globalnog financijskog sustava. Analitičari upozoravaju da bi takav scenarij mogao dodatno ojačati regulatorne inicijative u drugim jurisdikcijama, poput Europske unije, koje već ubrzano razvijaju vlastite okvire za digitalnu imovinu.