Menu
Njemačka vlada odlučila je smanjiti financijsku potporu domaćoj industriji poluvodiča i preusmjeriti dio sredstava u obnovu zastarjele prometne infrastrukture. Odluka je izazvala zabrinutost među predstavnicima industrije i ekonomskim analitičarima, koji upozoravaju da bi se time mogao usporiti tehnološki razvoj zemlje i oslabiti njezina konkurentnost u globalnom lancu vrijednosti.
Vicekancelar Lars Klingbeil potvrdio je u četvrtak kako će Berlin tijekom idućih nekoliko godina smanjiti planirane subvencije za proizvodnju čipova za 3 milijarde eura te taj novac usmjeriti u popravak cesta i mostova. Prethodna vlada predvidjela je čak 15 milijardi eura potpora za razdoblje 2025. – 2028., u sklopu ambiciozne strategije jačanja njemačke tehnološke baze.
No proračunski pritisci, usporavanje gospodarstva i rastući troškovi održavanja infrastrukture natjerali su vladu kancelara Olafa Scholza na preusmjeravanje prioriteta. „Njemačka mora održati sposobnost ulaganja u ono što građani svakodnevno koriste – a to su ceste, mostovi i javne usluge,“ poručio je Klingbeil.
Ova odluka dolazi u trenutku kada je Njemačka nastojala vratiti vodeću poziciju u globalnoj industriji poluvodiča i smanjiti ovisnost o azijskim dobavljačima. Planovi su već doživjeli ozbiljan udarac nakon što je Intel ove godine otkazao izgradnju tvornice vrijedne 30 milijardi eura u Magdeburgu, navodeći potrebu za rezanjem troškova, piše Bloomberg.
Industrijski predstavnici upozoravaju kako bi novi rezovi mogli dodatno oslabiti konkurentnost europske proizvodnje čipova. „Ovakav potez šalje katastrofalan signal ne samo o gospodarskoj održivosti naše zemlje, već i o njezinoj strateškoj sposobnosti djelovanja,“ izjavila je Sarah Bäumchen, izvršna direktorica udruženja elektro i digitalne industrije ZVEI, podsjećajući da je njemačka vlada ranije mikroelektroniku nazvala „tehnologijom od vitalnog značaja“.
Prema podacima Bloomberga, Njemačka je prošle godine odobrila 2 milijarde eura subvencija, no do danas sredstva nisu isplaćena. Ministarstvo gospodarstva priznalo je u ožujku da je broj prijava za potpore bio gotovo tri puta veći od očekivanog.
Unatoč kritikama, neki predstavnici industrije izražavaju razumijevanje za državne rezove. Frank Bösenberg, čelnik udruženja Silicon Saxony, istaknuo je da „rezovi imaju smisla u kontekstu ograničenog proračuna“, ali i pozvao na „više planerske sigurnosti i bržu provedbu postojećih programa“.
Prema riječima glasnogovornika Infineon Technologiesa, postojeći projekti koji su već dobili ili zatražili subvencije neće biti pogođeni novim mjerama. Ministarstvo gospodarstva zasad nije komentiralo odluku.
Europska unija kroz EU Chips Act nastoji povećati svoj udio u globalnoj proizvodnji čipova s trenutačnih 8,1 posto na 20 posto do 2030. godine. No taj cilj djeluje sve manje dostižno, osobito nakon novih njemačkih rezova. Analiza ZVEI-a i konzultantske kuće Strategy& upozorava da će bez dodatnih ulaganja europski udio u proizvodnji i dalje padati.
Za usporedbu, Kina je izdvojila 142 milijarde dolara kako bi izgradila vlastitu industriju čipova, dok su Sjedinjene Države kroz svoj Chips Act osigurale 52 milijarde dolara subvencija.
Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, imala je ključnu ulogu u europskoj strategiji reindustrijalizacije. No sve više se čini da će – barem kratkoročno – prioriteti biti usmjereni na asfalt, a ne na silicij.
