Menu
Američki predsjednik Donald Trump ponovno je u središtu svih svjetskih trgovinskih napetosti, ovaj put prijeteći uvođenjem novih carina na uvoz automobila iz Europske unije. Ako se ova prijetnja ostvari, najteži udarac pretrpjet će njemački proizvođači automobila, ali i cijela europska industrija, koja se već suočava s padom potražnje na ključnim tržištima.
Trump već duže vrijeme izražava nezadovoljstvo europskim carinskim politikama, posebno činjenicom da EU naplaćuje 10 posto uvoznih carina na vozila, dok SAD primjenjuje tek 2,5 posto. Osim toga, američka administracija smatra da europski PDV, koji iznosi oko 20 posto, dodatno otežava američki izvoz na Stari kontinent, piše Politico.
„Milijuni automobila dolaze iz Europe – BMW, Mercedes-Benz, Volkswagen i mnogi drugi – a mi ne činimo ništa po tom pitanju“, izjavio je Trump početkom veljače, nagovještavajući agresivniji pristup prema europskim proizvođačima.
Prema podacima JATO Dynamicsa, tri najveće njemačke automobilske kompanije – Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz – čine čak 73 posto svih automobila koje EU izvozi u SAD. Svaka promjena u američkoj carinskoj politici mogla bi imati ozbiljne posljedice na njihovo poslovanje.
Porsche, kao dio VW grupe, većinu svojih vozila izvozi upravo u SAD, gdje je prošle godine prodao rekordnih 76.000 automobila. Audi također značajan dio svog izvoza plasira na američko tržište, iako se već sada suočava s padom prodaje. Svako povećanje troškova dodatno će smanjiti profitne marže i otežati konkurentnost europskih proizvođača.
Europski proizvođači su podijeljeni oko odgovora na ovu prijetnju. BMW je predložio da EU snizi vlastite carine na američka vozila kako bi smirio Trumpovu administraciju i smanjio troškove izvoza. No, takav potez bi istovremeno omogućio i kineskim proizvođačima da lakše plasiraju svoja vozila na europsko tržište, čime bi se narušila postojeća ravnoteža u trgovinskim odnosima.
„Umjesto carinskih mjera odmazde, EU i SAD trebali bi surađivati kako bi postigli sveobuhvatan dogovor i izbjegli mogući trgovinski sukob“, poručila je Sigrid de Vries, glavna tajnica europske automobilske lobističke organizacije ACEA.
Uvođenje reciprociteta u carinskim politikama ozbiljno bi narušilo načelo najpovlaštenije nacije (MFN), jedno od temeljnih pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Prema tom načelu, carinske pogodnosti koje se daju jednoj zemlji moraju se ponuditi i svim drugim članicama WTO-a. Ako bi EU spustio carine na američka vozila, istu pogodnost morali bi dobiti i kineski proizvođači, što bi moglo dodatno pojačati konkurenciju na ionako izazovnom europskom tržištu.
Trumpova protekcionistička politika ne utječe samo na autoindustriju. Najavljeno je i povećanje carina na čelik i aluminij, što bi moglo dodatno povećati troškove proizvodnje u SAD-u i preusmjeriti viškove tih metala prema Europi. Osim toga, američka administracija već dulje vrijeme tvrdi da europski PDV stvara dodatnu prepreku za američku autoindustriju.
„Ako žele da ih ne oporezujemo s 30 posto, morat će smanjiti svoje barijere kako bi osigurali pošten i ravnopravan tretman“, izjavio je Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta Bijele kuće.
U jeku ovih trgovinskih prijetnji, europski proizvođači automobila moraju razmotriti dugoročnu strategiju. Audi, primjerice, ima opciju prebacivanja proizvodnje modela Q4 u SAD, gdje Volkswagen već proizvodi električni ID.4. Takav potez bi mogao pomoći u izbjegavanju dodatnih carinskih troškova, ali istovremeno otvara pitanje dugoročnih investicija i promjena u globalnom lancu opskrbe.
Kako god se situacija razvila, jedno je sigurno – europska autoindustrija suočava se s možda najvećim izazovima u posljednjem desetljeću. Trumpove prijetnje uvođenjem carina samo su dio šireg problema u globalnim trgovinskim odnosima, a način na koji će EU odgovoriti mogao bi oblikovati budućnost automobilske industrije na globalnoj razini.
