Menu
Uz povećanje za 3,9 mlrd. kuna (+1,8%) u odnosu na siječanj, ukupna aktiva središnje banke u odnosu na veljaču 2021. godine bila je viša za 54,3 mlrd. kuna (+31,2%). Pri tome je najveća sastavnica aktive središnje banke, inozemna aktiva (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,2% na kraju veljače) bila na razini od 208,4 mlrd. kuna što je povećanje za 2,7% u odnosu na mjesec ranije odnosno 39,2% više u odnosu na veljaču 2021. Najveći generator rasta inozemne aktive u odnosu na veljaču 2021. došao je od komponenata Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama, Oročenih depozita u stranim bankama te Plasmana u vrijednosne papire u devizama.
Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su krajem veljače dodatno porasle i dosegnule povijesno visokih 26,3 mlrd. eura. Mjesečno povećanje bruto pričuva odraz je većeg obujma repo poslova. U odnosu na mjesec ranije to je povećanje za 668 mil. eura (+2,3%) dok je u odnosu na veljaču 2021. rast međunarodnih pričuva iznosio 6,7 mlrd. eura ili čak 34,5%.
Obzirom da, prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (85,9% na kraju prvog polugodišta 2021.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (12,4%) i posebnim pravima vučenja na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je oslabila za 0,1% u odnosu na euro na mjesečnoj razini dok je na godišnjoj razini ojačala 0,5%. Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke na dan 25. ožujak bruto međunarodne pričuve blago su se smanjile na razinu od 25,2 mlrd. eura, prenose RBA analitičari.
