Menu
Milijarder i tehnološki investitor Peter Thiel smatra da Europa dramatično zaostaje za Sjedinjenim Državama u razvoju umjetne inteligencije, dok istodobno upozorava da bi pretjerano centralizirana regulacija nove tehnologije mogla predstavljati jednako velik problem kao i sam AI.
Thiel, suosnivač PayPala i Palantira te jedan od najpoznatijih investitora iz Silicijske doline, rekao je u novom razgovoru s Mathiasom Döpfnerom, izvršnim direktorom medijske kompanije Axel Springer, da je Europa u razvoju najnaprednijih AI tehnologija znatno iza SAD-a.
Prema njegovu mišljenju, razlika nije samo u tehnologiji nego i u načinu na koji kompanije reagiraju na njezin razvoj.
Thiel tvrdi da američke kompanije osjećaju sve veću potrebu razumjeti kako će umjetna inteligencija promijeniti njihove poslovne modele, dok je u Europi češći pristup pričekati i vidjeti u kojem će se smjeru tehnologija razvijati.
Kao primjer naveo je Palantir, kompaniju za analizu podataka i razvoj softverskih platformi koju je suosnovao 2003. godine. Poslovanje Palantira s američkim kompanijama posljednjih je godina snažno raslo zahvaljujući potražnji za njegovim alatima koji koriste umjetnu inteligenciju.
Thiel smatra da u Europi zasad ne vidi jednaku razinu hitnosti.
Thiel već godinama tvrdi da je tehnološki napredak u zapadnim gospodarstvima usporio nakon 1970-ih.
Prema njegovoj poznatoj tezi, svijet je ostvario velik napredak u “svijetu bitova” — računalima, internetu i softveru — ali mnogo manje u “svijetu atoma”, odnosno energetici, transportu, proizvodnji, infrastrukturi i drugim područjima fizičkog gospodarstva.
U novom razgovoru priznao je da ga je nagli razvoj umjetne inteligencije barem djelomično natjerao da preispita takav pogled.
AI se posljednjih nekoliko godina razvija toliko brzo da se rasprava u Silicijskoj dolini promijenila. Umjesto pitanja razvija li se tehnologija dovoljno brzo, sve se češće postavlja pitanje napreduje li prebrzo i mogu li ljudi zadržati kontrolu nad sve sposobnijim sustavima.
U rujnu su vodeći američki AI poduzetnici ponovno otvorili raspravu o mogućem usporavanju razvoja najnaprednijih modela zbog sigurnosnih rizika. Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei pozvao je na snažnije zajedničke sigurnosne standarde, a slične zabrinutosti iznijeli su i čelnici drugih velikih AI kompanija.
Dio europskih tehnoloških kompanija, međutim, upozorava da bi usporavanje razvoja prvenstveno koristilo američkim kompanijama koje već imaju veliku tehnološku prednost nad europskim konkurentima.
Thiel nije samo komentator razvoja umjetne inteligencije. Njegov investicijski fond Founders Fund jedan je od većih ulagača u tehnološke kompanije povezane s razvojem AI tehnologija.
Među njima je Cognition, američki startup koji razvija AI sustav Devin, svojevrsnog autonomnog programera koji može samostalno pisati i mijenjati računalni kod.
Cognition je početkom rujna osigurao dvije milijarde dolara nove investicije uz procijenjenu vrijednost kompanije od 48 milijardi dolara.
Vrijednost Cognitiona tako je gotovo udvostručena u samo nekoliko mjeseci. Kompanija je u svibnju bila procijenjena na oko 26 milijardi dolara.
Cognition navodi da su njegovi godišnji prihodi, izračunati prema trenutačnom tempu poslovanja, porasli s oko 492 milijuna dolara u svibnju na gotovo 900 milijuna dolara početkom rujna. Među korisnicima njegovih alata nalaze se velike kompanije poput Nvidije, Mercedes-Benza, Citija i GE Aerospacea.
Takav rast pokazuje koliko investitori očekuju da će alati koji automatiziraju programiranje postati jedan od prvih velikih komercijalnih proizvoda generativne umjetne inteligencije.
Thiel se istodobno već dulje vrijeme protivi ideji snažno centralizirane međunarodne regulacije umjetne inteligencije.
Njegovi stavovi dobili su dodatnu pozornost zbog neobične poveznice koju povlači između tehnološke regulacije i svojih religijskih razmišljanja o Antikristu.
Thiel strahuje da bi stvaranje jednog globalnog tijela koje bi u ime sigurnosti dobilo široke ovlasti nad razvojem umjetne inteligencije moglo dovesti do pretjerane koncentracije političke moći.
Takav pogled znatno se razlikuje od poziva dijela vodećih AI kompanija na stvaranje međunarodnih mehanizama koji bi trebali ograničiti razvoj i korištenje potencijalno opasnih modela.
Rasprava se dodatno zaoštrava jer američka administracija nastoji održati tehnološku prednost nad Kinom, a pritom izbjeći propise koji bi mogli znatnije usporiti domaće AI kompanije.
Thielova kritika Europe dolazi u trenutku kada i europske institucije sve otvorenije priznaju problem tehnološkog zaostajanja.
Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da bi umjetna inteligencija mogla povećati europsku produktivnost za oko jedan posto tijekom pet godina, ali upozorava da Europa istodobno postaje sve ovisnija o američkoj i kineskoj AI tehnologiji.
Europske kompanije poput francuskog Mistrala pokušavaju razviti vlastite velike AI modele, dok Europska unija istodobno kroz Akt o umjetnoj inteligenciji, poznat kao AI Act, pokušava postaviti pravila za razvoj i korištenje te tehnologije.
Problem je što Europa regulira područje u kojem još uvijek nema kompanije usporedive s američkim OpenAI-jem, Anthropicom ili Googleom.
Upravo je to srž Thielove kritike. Dok se u SAD-u raspravlja o tome razvija li se umjetna inteligencija prebrzo, Europa, prema njegovu mišljenju, još uvijek pokušava uhvatiti korak.
Za kontinent koji već godinama pokušava smanjiti tehnološku ovisnost o američkim kompanijama, brzina razvoja umjetne inteligencije mogla bi zato postati još jedan važan test njegove gospodarske konkurentnosti.
