AI definitvno dolazi po naše poslove, ali čini se kako su "ženski" poslovi pod većim rizikom

U doba ubrzanog razvoja umjetne inteligencije, sve se više raspravlja o tome koje će profesije nestati, koje će se transformirati, a koje će opstati na novom tržištu rada. No, novo izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO), agencije Ujedinjenih naroda, baca dodatno svjetlo na manje vidljivu, ali duboko značajnu dimenziju ove transformacije: spolnu neravnotežu u utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada.

Prema podacima ILO-a, poslovi koje tradicionalno obavljaju žene izloženi su znatno većem riziku od promjena uzrokovanih umjetnom inteligencijom nego oni koje obavljaju muškarci – i to u značajnoj mjeri. U zemljama s visokim dohotkom, gdje se već događa ubrzana implementacija AI rješenja, čak 9,6 % ženskih zanimanja podložno je tehnološkoj transformaciji, u usporedbi s 3,5 % muških.

Glavni razlog? Automatizacija uredskih i administrativnih poslova – sektora u kojem žene i dalje čine većinu radne snage. Umjetna inteligencija, posebno njezina generativna varijanta, sve učinkovitije preuzima zadatke kao što su obrada podataka, vođenje dokumentacije, pa čak i osnovna komunikacija s korisnicima. Tajničke i pomoćne administrativne funkcije, koje su u mnogim zemljama bile temelj stabilnog ženskog zapošljavanja, našle su se na udaru novih tehnologija.

No, autori ILO izvješća ne upozoravaju na potpuni nestanak ovih zanimanja, već na njihovu radikalnu transformaciju. “Ne govorimo o automatizaciji cijelih zanimanja preko noći, nego o mogućnosti da se velik dio zadataka koji se danas obavljaju ručno – digitalizira i preuzme uz pomoć umjetne inteligencije”, navodi se u dokumentu.

Značajne promjene očekuju i sektor medija, financija te softverske industrije, gdje AI sve brže širi svoje sposobnosti stvaranja sadržaja, analize podataka i programiranja. Iako su ova područja manje rodno definirana, uvođenje AI rješenja u praksi može dodatno zaoštriti postojeće nejednakosti u pristupu visokokvalificiranim i bolje plaćenim poslovima.

ILO zato poziva na proaktivno djelovanje – ne samo tehnološko, već i političko i društveno. Vlade, poslodavci i sindikati trebali bi već sada definirati strategije kojima će osigurati da integracija umjetne inteligencije doprinese povećanju produktivnosti, ali i očuvanju i unaprjeđenju kvalitete rada – za sve, a osobito za skupine koje su u riziku od marginalizacije.