Menu
Prema zadnjim dostupnim podacima Ministarstva financija, prema metodologiji računskog plana, u prvom tromjesečju 2024. snažan rast rashoda od 21,7% ili 1,3 mlrd eura prvenstveno je posljedica rasta rashoda za bruto plaće državnih i javnih službenika te rasta rashoda za mirovine koji su zajedno zaslužni za preko polovice rasta rashoda, prenose RBA analitičari.
Istovremeno petina porasta ukupnih rashoda odnosi se na subvencije koje su u odnosu na isto razdoblje 2023. povećale za 107%. Rashodi za zaposlene (koje uključuju bruto plaće državnih i javnih službenika te doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene) viši su za 38% na godišnjoj razini te je na ovoj stavci rashoda potrošeno 1,2 mlrd eura. Treba napomenuti da su od 1. siječnja 2024. rashodi 22 opće bolnice i ustanove u zdravstvu uključene u državni proračun. Izdaci za mirovine premašili su 1,95 mlrd eura i bili su 23 posto viši na godišnjoj razini, a posljedica su zakonskog usklađivanja mirovina i niza zakonskih odluka s primjenom od 1. siječnja 2024.
Istovremeno ukupni prihodi su porasli 12,9% na godišnjoj razini te su tako premašili 6,2 mlrd eura. Uobičajeno preko polovice se odnosi na porezne prihode koji su u razdoblju od siječnja do kraja ožujka, s iznosom od gotovo 3,4 mlrd eura, zabilježili rast od 13,1%.
Kako se porezni sustav po izdašnosti uglavnom oslanja na oporezivanje potrošnje, a potrošnja je prema preliminarnim podacima i u prvom tromjesečju zabilježila snažan rast, ne iznenađuje podatak da su prihodi od PDV-a s vrijednošću 2,28 mlrd eura bili viši za 9,2% dok su posebni porezi i trošarine s godišnjim prirastom od 27,7% zabilježili priljev u državni proračun u vrijednosti 566 milijuna eura. Time su priljevi od PDV-a, posebnih poreza i trošarina zaslužni za preko 80% prirasta prihoda od poreza, prenose RBA analitičari.
Dio rasta nominalnih vrijednosti dijelom valja pripisati i rastu potrošačkih cijena. U uvjetima snažnog tržišta rada i nastavka rasta zaposlenosti ukupni doprinosi u središnjem državnom proračunu približili su se 1,1 mlrd. eura te su tako bili 10,5% viši u odnosu na isto razdoblje 2023.
"Prema našim očekivanjima, na razini cijele 2024. godine očekujemo manjak konsolidirane opće države na razini 2,2% BDP-a što je nešto optimističnije od prognoza Europske komisije (-2,6% BDP-a u 2024.). Ipak, uz nastavak rasta gospodarske aktivnosti, relativni pokazatelj kretanja javnog duga nastavit će padati na razinu oko 60% BDP-a u 2024. što je u skladu i s prognozama EK", stoji u završnom komentaru analize RBA analitičara.
