Menu
Inflacija i rast cijena vodeći su izazov za građane Hrvatske, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u ožujku ove godine provela agencija Improve. Ipak, većina ispitanika izvještava o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situaciji u usporedbi s prošlom godinom pa se više troši primjerice na putovanja i restorane. Raste i broj onih koji očekuju bolje financijsko stanje u idućih godinu dana.
Povećanje potrošnje zabilježeno u gotovo svim kategorijama
Prvi put MasterIndex donosi uvid i u prosječan iznos novca kojim Hrvati raspolažu na mjesečnoj razini – prema procjenama samih ispitanika, ova suma svih redovnih i dodatnih prihoda iznosi 1.035 eura. S najviše novca raspolažu oni u dobnoj skupini od 40 do 49 godina (1.224 eura), a značajno manje (751 eura) imaju oni u dobi od 18 do 29 godina, pri čemu njih 13% navodi da nemaju nikakva raspoloživa sredstva, stoji u priopćenju.
Najveći dio prihoda se troši na hranu i piće (prosječno 234 eura mjesečno po ispitaniku), odjeću i obuću (113 eura), a zatim na kredite (86 eur) te štednju i ulaganja (72 eur). Ostale kategorije potrošnje uključuju osobnu njegu, uređenje doma, prijevoz, te izlaske i kulturu, gdje se primjerice mjesečno troši oko 41 euro, dok se na edukaciju troši 25 eura. Ispitanici od 30 do 39 godina troše u prosjeku najviše.
Paralelno, 83% građana ističe da su poremećaji na tržištu i inflacija utjecali na povećanje mjesečne potrošnje u kućanstvu. Više se troši na prehrambene namirnice za pripremu kod kuće (68%), a najveći je porast u odnosu na prošlu godinu vidljiv u kategorijama putovanja i restorana na koje sada više troši 45% ispitanika. Veća potrošnja nego godinu dana ranije uočava se i za neke druge kategorije: namještaj, odjeća, kulturni događaji, dostava hrane, različiti gadgeti.
Građani su pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama (93%) i usporedbu cijena (88%). Istovremeno, 74% smatra da nije vrijeme za veća ulaganja – npr. kupnju stana ili automobila.
Pozitivna financijska perspektiva, pogotovo među mladima
Vidljivi su značajni pomaci u percepciji financijske situacije među Hrvatima u odnosu na prethodnu godinu. Dok 24% ispitanika smatra da je njihova financijska situacija lošija nego prije godinu dana, što je za 10 postotnih bodova manje nego 2023., čak 34% njih procjenjuje da im je financijska situacija bolja, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2023.
Istraživanje također otkriva smanjenje pesimizma kada je riječ o budućnosti. Tek 15% ispitanika očekuje pogoršanje svoje financijske situacije, što je pad u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, čak 35% svih ispitanika očekuje poboljšanje svojih financija, a optimizam raste pogotovo među mlađom populacijom – među ispitanicima u dobi od 18 do 29 godina taj postotak raste na 44%.
"Ovaj optimistični pomak na koji upozorava MasterIndex potvrđuje i naše istraživanje Experience Economy provedeno u siječnju u nizu zemalja, ali i u Hrvatskoj. Prema rezultatima, kako Hrvati postaju optimističniji u pogledu svoje financijske budućnosti, vidimo i porast potrošnje na iskustva. Tako će ove godine 57% građana trošiti na putovanja, glazbene festivale i gastronomske avanture više nego prošle godine“, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Inflacija glavna briga građana
Inflacija i rast cijena i dalje su na vrhu liste briga građana Hrvatske s 58% ispitanika koji to ističu kao glavni problem, iako je to za 6 postotnih bodova manje u odnosu na prošlu godinu. Rastući trend se primjećuje u područjima kriminala i korupcije, gdje svaka treća osoba (34%) izražava zabrinutost, što je povećanje od čak 12 postotnih bodova u odnosu na 2023. godinu.
Građane također zabrinjavaju smanjenje životnog standarda, nemogućnost plaćanja vlastitih troškova, pad kvalitete zdravstvene zaštite, kao i teme poput imigrantskog vala i klimatskih promjena. Te teme zaokružuju gornju polovicu ljestvice najvećih briga.
U donjem dijelu ljestvice, između ostalog, navedeni su izazovi kao što su nedovoljno radne snage u ključnim sektorima poput turizma i zdravstva, demografski trendovi i pad kvalitete obrazovanja.
