Menu
Prema Izvješću o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države u RH (ESA 2010 metodologija) koje je DZS jučer objavio, ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2023. godini su iznosili 35,7 mlrd. eura te su na godišnjoj razini zabilježili rast za 17,4%.
Istovremeno su ukupni rashodi (ostvareni u iznosu od 36,2 mlrd. eura) zabilježili nešto snažniji godišnji rast od 19,4%. Posljedično, nakon skromnog viška u 2022. godini (+0,1% BDP-a), u prošloj fiskalnoj godini saldo konsolidirane opće države ponovo je u negativnom području te je iznosio 528,5 milijuna eura ili 0,7% BDP-a. Ostvareni rezultat u 2023. nešto je lošiji od planiranog manjka u posljednjem rebalansu državnog proračuna iz listopada 2023. (-0,3% BDP-a), prenose RBA analitičari.
"Iako su nastavak realnog rasta gospodarske aktivnosti tijekom 2023. ali i nastavljeni pojačani inflatorni pritisci imali pozitivne učinke na prihodnu stranu državne blagajne, rashodi su ipak rasli po snažnijoj stopi. Iz EDP izvješća proizlazi da je takvim kretanjima u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, socijalnih naknada, plaćenih kamata te naknada zaposlenima i plaćenih subvencija uslijed mjera koje su zbog povećanja cijena energenata uvedene u 2022., a nastavljene i u 2023. S druge strane, snažniji rast poreznih prihoda bio je ograničen zbog smanjenja PDV-a i trošarina na energente u 2022. te smanjenja trošarina na energente u 2023.", stoji u komentaru RBA analitičara.
Unatoč razmjerno snažnom nominalnom rastu rashoda za kamate (+39% godišnje), primarni saldo proračuna opće države na kraju 2023. ostao je pozitivan te je iznosio 765,1 mil. eura ili 1,0% BDP-a (pogoršanje za 253,5 milijuna eura u odnosu na 2022.). Trošak kamata smanjio se s razine od 3,5% BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,7% BDP-a u 2023. što je ipak povećanje za 0,3 postotna boda u odnosu na 2022. godinu.
Travanjska EDP notifikacija potvrdila je prethodno objavljene podatke o dugu opće države na kraju 2023. godine. Konsolidirani dug na kraju 2023. spustio se na 63% BDP-a što je 4,8 postotnih bodova niže u odnosu na 2022. čime je nastavljen trend smanjivanja udjela (maastrichtškog) duga u BDP-u koji, uz iznimku pandemijske 2020., kontinuirano traje od 2014. godine.
"Godina 2024. će u fiskalnom pogledu biti razmjerno izazovnija. Prema planu proračuna Vlada u ovoj godini očekuje snažan rast rashoda za zaposlene, od čak 32,2% u odnosu na 2023. godinu. U „super izbornoj“ godini, posljedica je to cijelog niza najavljenih Vladinih obećanja, a uključuje prije svega treću fazu sveobuhvatne Reforme sustava plaća u državnim i javnim poduzećima. Dodatno, u prilog rastu troškova za zaposlene ide i povećanje minimalne plaće od 1. siječnja 2024. te rastući rashodi za mirovine i mirovinska primanja. Ipak, zahvaljujući ostalim stavkama rashoda, koje bi trebale rasti umjerenijim stopama, značajnije fiskalno pogoršanje ne bi trebalo biti osnovni scenarij izvedbe javnih financija u ovoj godini. Rast ukupnih rashoda projiciran je na 11,2% u odnosu na 2023. S druge strane, na prihodnu stranu proračuna zasigurno će manje povoljno utjecati sve prigušeniji inflatorni pritisci kao i skromniji priljev sredstava iz EU fondova u usporedbi s godinom ranije. Stopa promjena ukupnih prihoda poslovanja za ovu godinu projicirana je na +3% u odnosu na 2023. Proračunski saldo će se pogoršati u usporedbi s 2023. što posljedično dovodi do rastućih potreba za financiranjem proračunskog manjka što bi, u slučaju nedostatka dovoljno razborite fiskalne politike, moglo pogoršati fiskalne izglede", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
