Menu
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju rujna 62,4 mlrd. eura, što je povećanje za 4,4% ili 2,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 13,7 mlrd. eura na godišnjoj razini (+28,0%) te za 6 mlrd. eura ili 25,3% u odnosu na kraj 2022, prenose RBA analitičari.
"Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj 2022. godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a ustvari je neutralan", stoji u komentaru RBA analitičara.
Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 25,8% krajem rujna, a iznosio je 16,1 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 27,4% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,1 mlrd. eura (-1,7 mlrd. eura ili 8,9% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju rujna je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 1,5 mlrd. eura ili 12,7%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 22%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem rujna iznosio je 13,7 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 5,3 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. povećan za 0,1 mlrd. eura odnosno 2,0%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 8,5%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je gotovo 34 mlrd. eura ili 54,4% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 28,5 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 45,6% ukupnog bruto inozemnog duga.
Relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti iznosio je na kraju trećeg tromjesečja 2023. 83,9% BDP-a, što je za 5,5 postotnih bodova više u odnosu na kraj lipnja 2023. i za 10,6 postotnih bodova više u odnosu na kraj 2022. Isključujući HNB, stanje bruto inozemnog duga poraslo je za 1,3 mlrd. eura u odnosu na kraj prvog polugodišta, međutim, udio u BDP-u se smanjio za 0,3 postotna boda na 62,2%. U odnosu na kraj 2022. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti isključujući središnju banku pao je za 4,8 postotna boda. Rezultat je to prvenstveno nastavka rasta nominalnog BDP-a uz skromniji utjecaj rasta duga ostalih sektora u promatranom razdoblju.
"Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju pooštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, pogoršanje investicijske klime, ekonomska neizvjesnost, povišena averziju prema riziku", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
