Menu
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenom na godišnjoj razini za 4,8%, dok je u odnosu na listopad, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima porasla za 2,6%, prenose RBA analitičari.
Na godišnjoj razini najsnažnija je to stopa rasta od siječnja 2022.
Relativno snažne promjene bile su i pod utjecajem promjena u prerađivačkoj industriji, odnosno Proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je godišnji rast iznosio 705,4%, a na mjesečnoj razini 116,2%. Kao i u listopadu, mjesečna promjena bila je pod utjecajem proizvodnje energije, čija su kretanja često volatilna.
Ipak, otežani poslovni uvjeti u industriji, a osobito u prerađivačkom sektoru, odražavali su se na podacima tijekom cijele ove godine, pa je u razdoblju siječanj-studeni 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. industrijska proizvodnja stagnirala (kalendarski prilagođeni podaci). U prerađivačkoj industriji, koja čini otprilike 85% ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, obujam je veći za skromnih 0,2% u odnosu na siječanj-studeni 2022. Pozitivna promjena u promatranom razdoblju rezultat je i ovomjesečnog povećanja (+6,0% godišnje). U istom razdoblju na godišnjoj razini Rudarstvo i vađenje bilježi pad za 5,6%, a Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija skroman rast za 0,7%.
"Nepovoljna kretanja na važnim inozemnim tržištima imale su prigušujući učinak na prerađivački sektor u Hrvatskoj. Navedeno se zrcali i u robnoj razmjeni, odnosno u izvozu roba. U slučaju očekivanog blagog oporavka inozemne potražnje, iduće godine industrija bi mogla dobiti potreban poticaj za postepen oporavak. Ohrabruju i pozitivne promjene obujma industrijske proizvodnje u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju. Međutim, rizici su raznoliki i značajni, a osim geopolitičke nestabilnosti, u iste se može ubrojiti dugotrajnost restriktivne monetarne politike koja će zasigurno imati prigušujući učinak na planiranu proizvodnju i investicijske aktivnosti odnosno na potražnju u gospodarstvima. Stoga je ključno, prije svega, uspostaviti održivu stabilnost cijena. Očekivanja o stabilnosti cijena potencijalno mogu poremetiti mogući šokovi na strani ponude (poput poremećaja u opskrbnim lancima radi ekonomske fragmentacije) inducirani, primjerice, geopolitičkim nestabilnostima. Uz navedeno, prilagodba uslijed energetske tranzicije i postepeno restrukturiranje globalnih dobavnih lanaca zbog ranjivosti koje su se pokazale tijekom pandemije, također predstavljaju određeno ograničenje zamaha industrijske aktivnosti, stoji u zaključku analize RBA analitičara.
