Menu
Dobri vremenski uvjeti, ali i prihvatljivije cijene smještaja u usporedbi sa središnjim ljetnim mjesecima zasigurno su neki od čimbenika koji su pridonijeli rezultatima turističkih pokazatelja u postsezoni, prenose RBA analitičari.
Prema posljednjoj dostupnoj službenoj statistici DZS-a ukupan broj turističkih noćenja bio je u listopadu za 11,9% veći u odnosu na listopad 2022., dok je broj dolazaka porastao za 14,9% godišnje. Tako je u promatranom razdoblju u komercijalnim smještajima ostvareno više od milijun dolazaka i 3,2 milijuna noćenja turista. Stranih gostiju došlo je 815 tisuća te su ostvarili 2,7 milijuna noćenja, što je za 17,9% više dolazaka te 13,2% više noćenja na godišnjoj razini. Pri tome su strani gosti u listopadu ostvarili 86,1% ukupnih noćenja. Uspoređujući podatke s listopadom 2019., ukupan broj dolazaka u listopadu 2023. manji je za 4,8%, dok je broj ukupnih noćenja turista veći za 2,8%.
I u listopadu su najviše noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, odnosno 29,1% od ukupno ostvarenih noćenja. Iako je broj noćenja do rujna padao četiri uzastopna mjeseca na godišnjoj razini, u listopadu je broj noćenja porastao za 14,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Skromnija noćenja gostiju iz Njemačke osobito tijekom ljetnih mjeseci zrcali gospodarska kretanja na našem najvećem emitivnom tržištu koja potiču na pojačani oprez i suzdržavanje od putovanja (potrošnje) u uvjetima u kojima je cijelo gospodarstvo EU na rubu recesije, prenose RBA analitiari.
Kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada također je zabilježen rast fizičkih pokazatelja u turizmu te su turisti ostvarili 18,7 mil. dolazaka i 90,7 mil. noćenja. Broj dolazaka tako je veći za 9,4%, a broj noćenja za 2,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, najviše noćenja u prvih deset mjeseci ostvarili su strani turisti iz Njemačke (22,2 mil. ili 26,7%), što je 5,2% noćenja manje u odnosu na isto razdoblje 2022. Slijede noćenja turista iz Austrije i Slovenije (obje po 9,0%), Poljske (7,6%), Češke (6,0%), Italije (4,6%), Ujedinjene Kraljevine (4,1%), Mađarske (4,0%) te Slovačke i Nizozemske (obje po 3,6%). S druge strane, domaći turisti su u promatranom razdoblju ostvarili 2,3 mil. dolazaka (+6,7% godišnje) te 7,5 mil. noćenja (+3,9% u odnosu na siječanj-listopad 2022.).
Posljednji podaci iz sustava eVisitor upućuju na rast dolazaka u studenom za čak 13% godišnje i noćenja za 1%, što sugerira na nastavak solidnih rezultata prema kraju godine, gdje leži potencijal za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj (uz podizanje kvalitete i širine ponude). Potražnja za turističkim uslugama odrazit će se i na nastavak snažnog rasta prihoda od turizma, osobito u uvjetima kontinuiranog rasta potrošačkih cijena tijekom prošle i ove godine. S obzirom na razmjerno visoki udio privatnog smještaja u strukturi turističkih kapaciteta, navedena kretanja ublažit će negativan utjecaj rasta potrošačkih cijena na raspoloživi dohodak kućanstava.
"Ipak, smatramo da će se u 2024. nepovoljno na turističke aktivnosti odraziti očekivan slabašan rast gospodarstava u uvjetima visokih kamatnih stopa, posebno na najvažnijim hrvatskim emitivnim tržištima. Rast noćenja mogao bi usporiti odražavajući slabost inozemne potražnje te ispuhivanje „post-COVID učinka“ oporavka usluga. Rast prihoda od turizma također će biti ograničen, uzevši u obzir očekivan nastavak popuštanja inflatornih pritisaka", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
