Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, bruto inozemni dug iznosio je na kraju srpnja 57,7 mlrd. eura, što je povećanje za 2,0% ili 1,1 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 7,2 mlrd. eura na godišnjoj razini (+14,4%) te za 7,8 mlrd. eura ili 15,7% u odnosu na kraj 2022, prenose RBA analitičari.
Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a u stvari je neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH na kraju srpnja 2023. zadržao se u stvari oko razina s kraja 2022.
Promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 20,5% krajem srpnja, a iznosio je 11,8 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 30,4% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,5 mlrd. eura (-1,2 mlrd. eura ili 6,6% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju srpnja je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 1,3 mlrd. eura ili 10,8%.
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 23,4%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem srpnja iznosio je 13,5 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 0,6 mlrd. eura odnosno 10,9%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 8,1%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 30,1 mlrd. eura ili 52,2% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 27,6 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 47,8% ukupnog bruto inozemnog duga.
"Čimbenici koji karakteriziraju trenutno ekonomsko okružje, a koji se mogu odraziti na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj uključuju pooštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, pogoršanje investicijske klime, ekonomsku neizvjesnost, i povišenu averziju prema riziku. Obzirom da se u Hrvatskoj prijenos povećanja ključnih kamatnih stopa na kamatne stope prelijevao sporije u usporedbi s europodručjem te je ukupno gledajući transmisija jedna od najslabijih u usporedbi s ostalim članicama europodručja očekujemo usmjerenost zaduživanju na domaćem tržištu kod većine sektora", stoji u komentaru RBA analitičara.
