Menu
Prema posljednjim podacima Eurostata, u skladu s gospodarskim kretanjima u zemljama EU, nastavlja se i pogoršanje poslovnog optimizma.
Tako je u rujnu, ekonomski sentiment zabilježio pad peti mjesec zaredom, zadržavši se na najnižim razinama od 2020. i pandemije koronavirusa. Indikator ekonomskog sentimenta (Economic Sentiment Indicator, ESI) za EU smanjio se za 0,4 bodova na mjesečnoj razini, na razinu od 92,8 indeksnih bodova u rujnu. To je znatno niže od razine prije pandemije od 105,1 u veljači 2020, prenose RBA analitičari.
Pad u rujnu rezultat je smanjenog povjerenja među potrošačima i među poslovnim menadžerima u gotovo svim gospodarskim sektorima, osim u industriji. U pozitivnom području nalazi se jedino pokazatelj raspoloženja u uslužnom sektoru. Promatrano usporedno, unutar država članica EU primjetne su značajne razlike u gospodarskom raspoloženju. Tako je u rujnu 2023. Malta zabilježila najvišu vrijednost ESI-a (120), a slijede Grčka (108), Cipar (106,9) i Bugarska (105,7), što ukazuje na optimističniju poslovnu klimu u tim zemljama. S druge strane, Estonija (79,5), Finska (78,8) i Austrija (78,9) zabilježile su najniže vrijednosti ESI-a.
Hrvatska se, prema promatranom pokazatelju, s vrijednošću ESI pokazatelja od 105 bodova u rujnu (+2,5 bodova u odnosu na kolovoz) nalazi u gornjem dijelu ljestvice unutar zemalja EU i iznad svojeg dugoročnog prosjeka.
Promatrano prema sektorima, ekonomski sentiment u industriji porastao je u rujnu na 2,5 boda, nakon što je u kolovozu zabilježio najnižu razinu od travnja 2021. godine (0,6). Slab sentiment u industriji u skladu je s recentnim kretanjima u industrijskoj proizvodnji odražavajući oslabljenu inozemnu potražnju kao odraz kretanja u okruženju, odnosno industrijske recesije što nastavlja ograničavati oporavak domaće industrije. Istovremeno ekonomski sentiment u maloprodaji, s vrijednošću od 14,7 bodova u rujnu bilježi prvo pogoršanje nakon rasta pokazatelja tijekom srpnja i kolovoza, što je bila vjerojatno posljedica povoljnih turističkih kretanja. Uz rast realnih plaća, polagano slabljenje inflacije i smanjenje inflacijskih očekivanja podržavat će rast osobne potrošnje. Ekonomski sentiment u građevinarstvu nastavlja slabiti drugi mjesec zaredom, međutim, zadržava se u pozitivnom području od ožujka 2021. Potvrđuju to i podaci HNB-a prema kojima se poslovni optimizam u građevinarstvu zadržavao i krajem rujna iznad dugoročnog prosjeka. Promatrano u prvih devet mjeseci ove godine, poslovni optimizam u građevinarstvu na najvišim je razinama od 2019. godine. Unatoč visokim troškovima gradnje, nedostatku kvalificirane radne snage i kontinuiranoj ekonomskoj neizvjesnosti, optimizam u građevinarstvu nastavlja (za sada) pokazivati stanovitu otpornost. Posljedica je to i priljeva EU transfera koji pružaju potporu građevinskoj aktivnosti. Konačno, nakon blagog pada u kolovozu ekonomski sentiment u uslužnom sektoru vratio se u pozitivno dvoznamenkasto područje (s 8,9 na 12,9 bodova).
"Ekonomski podaci za drugu polovinu godine trebale bi potvrditi usporavanje gospodarstva, ali i signalizirati solidne stope gospodarskog rasta u usporedbi s ostalim državama EU. Razvoj gospodarske situacije u hrvatskim najvažnijim trgovinskim partnerima u EU poziva na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje, osobito iz Njemačke, Italije i Austrije. Ona bi se u 2024. mogla tek blago oporaviti, ali očekivana kretanja u europodručju i državama najvažnijim trgovinskim partnerima za sada pokazuju vrlo slabašan rast. Upravo na to sugeriraju i anketni pokazatelji sentimenta", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
