Menu
Cijena zlata ostat će stabilna, s prilikom za rast u 2024. godini, očekivanje je većine stručnjaka za tržište zlata okupljenih na nedavno završenoj LBMA konferenciji u Barceloni. London Bullion Market Association, neovisno tijelo koje povezuje vodeće kovnice i rafinerije u svijetu, postavlja standarde za investicijsko zlato poput potrebne čistoće i izvornosti te dvaput dnevno definira „fiksnu“ burzovnu cijenu plemenitih metala, jednom godišnje održava svjetsku konferenciju na kojoj sudjeluju predstavnici svih djelatnosti uključenih u globalno tržište zlata. Ove godine, prvi puta do sada, i Hrvatska je imala svoje predstavnike, zahvaljujući kompaniji Goldman Graff specijaliziranoj za trgovinu plemenitim metalima i njihovu pohranu u vlastitim trezorima.
Jedna od ključnih tema o kojoj se raspravljalo na konferenciji bila su očekivanja u kretanju cijena u predstojećem razdoblju. Konsenzus sudionika konferencije bio je da će cijena zlata u vrijeme održavanja sljedećeg skupa, u Miamiju u listopadu 2024. godine, biti 1.990,03 dolara po unci, što je nešto više od aktualne cijene koja se kreće oko 1.950 do 1.970 dolara po unci. Ograničavajući faktor za rast zlata je visoka cijena dolara, a sudionici panela o investicijskom potencijalu plemenitih metala istaknuli su kako nije realno očekivati značajniju korekciju dolara prema košarici svjetskih valuta zbog visoke likvidnosti i snažne ekonomije SAD-a. Ipak, na europskom tržištu zlatom se trguje u eurima, stoga će i odnos dviju valuta utjecati na vrijednosti investicijskih proizvoda u Hrvatskoj.
"U mirnom i stabilnom svijetu cijena zlata oslabila bi, no aktualne geopolitičke tenzije koje se ne smiruju utjecat će na taj trend. Svijet je strašan, uz rat u Ukrajini i nemire na Bliskom Istoku, ali i uz prijeteću recesiju. Središnje banke drže razinu cijena visokom konstantnom potražnjom i mogle bi utjecati na daljnji rast vrijednosti zlata ukoliko nastave ili pojačaju dosadašnji tempo ulaganja u poluge", rekao je na panelu James Strawson iz Citadela.
Od početka 2022. godine do danas, središnje banke diljem svijeta uključile su se u „utrku“ gomilanja zlatnih rezervi, s više od 1.600 kupljenih tona. Trenutačno su zlatne rezerve centralnih banaka na povijesnom vrhuncu, ali i dalje ulažu u metale. Kada se pogleda omjer rezervi banaka samo u „fiat“ valutama, dolar vodi s više od 55% ukupnih rezervi, slijedi euro s oko 20% te yuan s oko 7-8%. No, kada se u te omjere uključi zlato, nakon vodećeg dolara s 50% udjela, drugo mjesto dijele zlato i euro s oko 16-17% ukupnih rezervi pohranjenih u trezorima središnjih banaka diljem svijeta, istaknuto je na panelu.
Na ostalim panelima raspravljalo se o mogućnostima koje umjetna inteligencija pruža za razvoj poslovanja, uvođenju još strožih kontrola i politika za održivost poslovanja, odgovornost u dobavnim lancima za zlato kao sirovinu kao i ESG osnovama za poslovanje. Naglašeno je kako postoji ogromno tržište za paladij i platinu na svjetskoj razini, ali i kako postoji značajan prostor za rast cijene srebra, koje se smatra rješenjem za brojne otvorene probleme u industriji, zelenoj tranziciji, ali i investicijskim potrebama. Delegati očekuju kako će cijena srebra za godinu dana biti 26,8 dolara za uncu, dok se sadašnje cijene kreću oko 22,9 dolara za uncu.
