Menu
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju svibnja 57,8 mlrd. eura što je smanjenje za 0,7% ili 0,4 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno povećanje za 7 mlrd. eura na godišnjoj razini (+13,8%) te 8,6 mlrd. eura ili 17,4% u odnosu na kraj 2022, prenose RBA analitičari.
Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je u stvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH na kraju svibnja 2023. je smanjen u odnosu na prosinac 2022.
Posljedično navedenom, promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 24% krajem svibnja, a iznosio je 13,9 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od gotovo 30% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,3 mlrd. eura (-1,4 mlrd. eura ili 7,7% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju svibnja je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 75 mil. eura ili 0,6%.
S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 21,5%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem svibnja iznosio je 12,4 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,4 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 981 mil. eura odnosno 18,8%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,6%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 31,8 mlrd. eura ili 55,5% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 26 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 45% ukupnog bruto inozemnog duga.
"Pooštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, pogoršanje investicijske klime i prisutni ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima neki su od čimbenika koji će svakako utjecati na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj i u nastavku godine", stoji u komentaru RBA analitičara.
