Menu
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja vratila se u srpnju u negativno područje, prenose RBA analitičari.
"U odnosu na srpanj 2022. obujam industrijske proizvodnje manji je za 0,7% (kalendarski prilagođeni podaci). Negativnoj stopi rasta pridonio je izraženiji pad u odnosu na lipanj po stopi od 3,9% (sezonski i kalendarski prilagođeno). Tako je, nakon skromne pozitivne godišnje promjene u razdoblju travanj-lipanj, treće tromjesečje započelo s negativnim stopama rasta jasno ukazujući i dalje na neizvjesnost i nepovoljna kretanja kod najvažnijih vanjsko trgovinskih partnera Hrvatske. Ipak, za konkretnije zaključke potrebno je pričekati razvoj promatranog visokofrekventnog pokazatelja u narednim mjesecima", pišu RBA analitičari.
Promatrano na mjesečnoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pozitivna promjena je u srpnju ostvarena jedino kod Trajnih proizvoda za široku potrošnju (+7,3%). U ostalim kategorijama evidentirane su negativne promjene, odnosno kod proizvodnje Kapitalnih proizvoda (-6,4%), Netrajnih proizvoda za široku potrošnju (-8,5%), Intermedijarnih proizvoda (-0,3%) te u kategoriji Energije (-2,3%).
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine nastavak rasta u srpnju bilježi proizvodnja Kapitalnih proizvoda (+8,5%), a pozitivne godišnje promjene traju od lipnja 2020. U prvih sedam mjeseci 2023. rast je u promatranoj kategoriji iznosio 9,1% godišnje. Skroman rast evidentiran je i kod Intermedijarnih proizvoda za 0,6% (-5,2% u prvih sedam mjeseci). S druge strane, smanjenje je zabilježeno u kategorijama Trajni proizvodi za široku potrošnju (za -5,2% odnosno -8,8% u prvih sedam mjeseci 2023.), Netrajni proizvodi za široku potrošnju (-3,8% i +0,7% u prvih sedam mjeseci 2023.) te Energija (-6,0% odnosno -1,9%). Trajni proizvodi za široku potrošnju bilježe kontinuiran pad od rujna 2022.
Prema NKD-u, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u prvih sedam mjeseci na godišnjoj razini u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, i to za 1%. Navedeno je vjerojatno i posljedica porasta proizvodnje električne energije iz hidroelektrana uslijed povoljne hidrologije, ali i porasta proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora energije. S druge strane, u skladu s trendovima u europodručju i ostalim tržištima, u prerađivačkoj industriji, koja čini otprilike 85% ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, obujam je skromniji za 0,9% u odnosu na siječanj-srpanj 2022. U Rudarstvu i vađenju obujam industrijske proizvodnje smanjen je u prvih sedam mjeseci za 3,3% godišnje, a trend negativnih godišnjih promjena traje od prosinca 2021.
"I u nastavku godine pad cijena energije na svjetskim tržištima, poboljšanje učinkovitosti opskrbnih lanaca te očekivan nastavak popuštanja inflatornih pritiska u gospodarstvima trebali bi djelovati pozitivno na prerađivačke aktivnosti. Međutim, kontinuirana ekonomska neizvjesnost, pooštravanje uvjeta financiranja te skromnija potražnja za robama kao odraz kretanja u okruženju, odnosno industrijske recesije, nastavljat će ograničavati oporavak promatranog sektora", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.
