Menu
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju travnja 58 mlrd. eura što je smanjenje za 0,3% ili 0,2 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno povećanje za 7,1 mlrd. eura na godišnjoj razini (+14%) te 8,5 mlrd. eura ili 17,1% u odnosu na kraj 2022.
Snažan rast na godišnjoj razini i u odnosu na kraj godine rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava, prenose RBA analitičari.
Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je u stvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug RH do kraja travnja 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022.
Posljedično gore navedenom, promatrajući prema komponentama, udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom povećao se s 8,5% na kraju 2022. na 24,2% krajem travnja, a iznosio je 14 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od gotovo 30% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,3 mlrd. eura (-1,4 mlrd. eura ili 7,5% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) na kraju travnja je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 711 mil. eura ili 6%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 21,7%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem travnja iznosio je 12,6 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,3 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 924 mil. eura odnosno 17,7%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,4%.
Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,2 mlrd. eura ili 55,5% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,8 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 44,5% ukupnog bruto inozemnog duga.
Prema revidiranim podacima bruto inozemnog duga, u relativnom izrazu, promatrani pokazatelj zaduženosti bio je na kraju prvog tromjesečja na razini od 84,1% BDP-a (+10,1 postotnih bodova u odnosu na kraj 2022.). Rastu udjela u godišnjem BDP-u upravo su pridonijele spomenute promjene kod središnje banke.
"Pooštravanje uvjeta financiranja kroz rast troškova kamata na inozemni dug, pogoršanje investicijske klime i prisutni ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima neki su od čimbenika koji mogu djelovati na pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj u ovoj godini", stoji u komentaru RBA analitičara.
