Evo koliko je Hrvatska trenutno dužna

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je u siječnju 2023. 57 mlrd. eura te je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 7,4 mlrd. eura ili 15%.

U odnosu na isto razdoblje 2022. godine bruto inozemni dug veći je za 9,1 mlrd. eura ili 19,1%. Snažan rast na početku godine generiran je prvenstveno rastom obveza središnje banke. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (9,5 mlrd. eura), prenose RBA analitičari.

Promatrajući prema komponentama, krajem siječnja udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom posljedično se povećao s 8,5% na 23,5%, a iznosio je 13,4 mlrd. eura. Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 32,7% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,6 mlrd. eura (-137,7 mil. eura ili 0,7% manje u odnosu na kraj 2022.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) u siječnju je u odnosu na prosinac smanjen za 508,3 mil. eura ili 4,3%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 20%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem siječnja iznosio je 11,4 mlrd. eura. Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,2 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 995,6 mil. eura odnosno 19,1%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,4%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,7 mlrd. eura ili 57,3% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni dug s 24,3 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 42,7% ukupnog bruto inozemnog duga.

"Na kraju 2022. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti spustio se na 73,5% BDP-a, što je 7,6 postotnih bodova niže u odnosu na kraj 2021. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a tijekom 2022. U ovoj godini na ekonomske trendove i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odrazit će se i pogoršanje investicijske klime, zaoštravanje uvjeta financiranja na važnim emitivnim tržištima, ustrajnost inflatornih pritisaka", stoji u komentaru RBA analitičari.