Hrvatski građevinski sektor i dalje nesmetano raste

Prema podacima DZS-a u veljači je nastavljen trend godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova, a pozitivne godišnje promjene kontinuirano traju od lipnja 2020.

Prema kalendarski prilagođenim indeksima rast je u veljači iznosio 4,1% godišnje (u odnosu na 7,2% zabilježenih u siječnju). Prema izvornim indeksima, rast obujma građevinskih radova bio je viši za 4,0% u odnosu na veljaču 2022, prenose RBA analitičari.

Prema kalendarski prilagođenim indeksima pozitivan doprinos godišnjem rastu obujma građevinskih radova generiran je u veljači od izgradnje zgrada (+7,6% godišnje), dok je u suprotnom smjeru djelovala izgradnja ostalih građevina (-1,6% godišnje). Prema izvornim indeksima izgradnja zgrada ostvarila je rast za 7,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a izgradnja ostalih građevina bila je niža za 1,6% na godišnjoj razini. Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.

U veljači je izdano 1.012 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje 2022. predstavlja rast za 1,9%, a u odnosu na siječanj za 8%. Od toga, 883 dozvola odnosi se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine

Podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma u građevinarstvu ukazuju na kontinuiran rast poslovnog optimizma u prvom tromjesečju 2023.

Promatrano u odnosu na prethodno tromjesečje u prosjeku je ostvareno blago poboljšanje optimizma u građevinarstvu, dok je u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine zabilježeno blago pogoršanje. Ipak, poslovni optimizam u građevinarstvu nastavio se zadržavati iznad svog dugogodišnjeg prosjeka.

"Aktivnost u djelatnostima građevinarstva nastavlja bilježiti solidne godišnje stope rasta i na početku 2023. godine. Zaoštravanje uvjeta financiranja i još uvijek visoka razina neizvjesnosti neki su od čimbenika koji predstavljaju negativne rizike za očekivan solidan rast građevinarstva u ovoj godini. Međutim, povoljna očekivanja glede građevinarstva u 2023. temelje se prvenstveno na očekivanoj realizaciji investicija financiranih iz europskih fondova, osobito u okviru Nacionalnog programa za oporavak i otpornost", stoji u završnom komentaru RBA analitičara.