Zatvori
Euro u vreći
Foto: Lena Balk / Unsplash
PoslovniPuls
03/02/2023

Hrvatski inozemni dug narastao na 49 mlrd. eura

Prema podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju listopada 2022. 49 mlrd. eura te se tako povećao za 430 mil. eura ili 0,9% u odnosu na rujan, prenose RBA analitičari.

U odnosu na isto razdoblje 2021. godine ostvareno je povećanje od 2,5 mlrd. eura ili 5,4%. U odnosu na kraj 2021. bruto inozemni dug veći je za 1,8 mlrd. eura ili 3,8%.

Promatrajući prema komponentama, krajem listopada bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 36,2% u ukupnom ino dugu, iznosio je 17,8 mlrd. eura (518 mil. eura ili 2,8% manje u odnosu na kraj 2021.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) u listopadu je u odnosu na kraj 2021. bio viši za 311,1 mil. eura ili 2,6%. S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 25,4%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem listopada bio je na razini od 12,4 mlrd. eura. Bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka krajem listopada iznosio je 4,6 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2021. veći za 638 mil. eura odnosno 16,1%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 9,4%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 23,2 mlrd. eura ili 47,4% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni dug s 25,8 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 52,6% ukupnog bruto inozemnog duga.

Na kraju trećeg tromjesečja, porast nominalnog BDP-a spustio je relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na razinu od 74,6% BDP-a. U odnosu na kraj 2021., pad je to od 6,4 postotnih bodova, dok je u odnosu na isto tromjesečje 2021. godine ostvareno smanjenje od 8,1 postotnog boda.

"I u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekujemo nastavak smanjenja omjera bruto inozemnog duga u BDP-u. Iako će se ino dug u apsolutnom iznosu vjerojatno nastaviti povećavati zbog rasta obveza središnje banke i poslovnih banaka, spomenuto smanjenje omjera odražavat će nastavak rasta nominalnog BDP-a. Stoga na razini cijele 2022. u odnosu na kraj 2021. očekujemo smanjenje relativnog pokazatelja inozemne zaduženosti na razinu oko 70%. U ovoj godini na ekonomske trendove i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odrazit će se i pogoršanje investicijske klime, zaoštravanje uvjeta financiranja na važnim emitivnim tržištima, razvoj energetske krize u Europi i ustrajnost inflatornih pritisaka", stoji u komentaru RBA analitičara.

TEME:  
PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram