Menu
Najnovije Deloittevo izvješće o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2023. godinu: Raskorak između želja i učinka otkriva kako izvršni direktori smatraju klimatske promjene glavnim prioritetom za svoje organizacije usred globalne neizvjesnosti. Upitani da rangiraju pitanja koja su najbitnija za njihove organizacije, mnogi izvršni direktori ocijenili su klimatske promjene kao jedno od „tri glavna pitanja“, ispred sedam ostalih, uključujući inovacije, natjecanje za talente i izazove u lancu opskrbe. Zapravo, samo su ekonomski izgledi rangirani nešto više. Štoviše, 75% izvršnih direktora izjavilo je da su njihove organizacije povećale svoja ulaganja u održivost tijekom prošle godine, od kojih je gotovo 20% izjavilo kako su „značajno“ povećali ulaganja.
Deloitte je svjestan sve veće važnosti, te je stoga na temelju proteklih istraživanja među više od 2000 izvršnih direktora iz 24 države ispitao što brine rukovoditelje i trgovačka društva te koje mjere poduzimaju u pogledu klimatskih promjena i održivosti. Izvješće također identificira ključne preporuke za organizacije koje će im pomoći zatvoriti jaz između želja i učinka društava kako bi se ubrzao napredak prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika.
„Ako je bilo ikakve sumnje da su klimatske promjene trajni dio poslovne agende, povećani fokus na održivost od strane lidera tijekom prošle godine trebao bi to zaustaviti. U godini kontinuirane neizvjesnosti, poremećaja i kompetitivnih poslovnih izazova, lideri su klimatske promjene svrstali među glavne probleme,” kaže Ivana Turjak Čebohin, direktorica u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja. „Put do održivije budućnosti zahtijevat će vrijeme, zahtijevat će poslovna ulaganja, a bit će vođen novim i inovativnim tehnologijama i kreativnim pristupima. Obećavajuće je vidjeti da lideri C-razine održivost postavljaju kao prioritet i povećavaju svoja ulaganja kako bi bili predvodnici.”
Optimizam traje unatoč pojačanoj zabrinutosti oko klimatskog utjecaja
Gotovo svaki anketirani izvršni direktor smatra kako je njihova organizacija osjetila utjecaj klimatskih promjena tijekom prošle godine. Izvršni direktori su izvijestili o „nestašici resursa/ troškovima resursa“ kao glavnom problemu koji već utječe na njihova društva (46%), dok je 45% istaknulo „promjenu obrazaca potrošnje ili preferencije povezane s klimatskim promjenama“, a 43% je navelo „regulaciju emisija“ kao ostale glavne probleme koji utječu na njihova društva. Uz to, oko trećina rukovoditelja rekla je da klimatske promjene negativno utječu na fizičko (37%) i mentalno (32%) zdravlje njihovih zaposlenika.
Osim utjecaja na njihovo poslovanje i dionike, 82% rukovoditelja izjavilo je kako su na njih osobno utjecali klimatski događaji tijekom prošle godine, s ekstremnim vrućinama kao problemom koji se najčešće navodi, a 62% je navelo kako osjećaju zabrinutost zbog klimatskih promjena svo vrijeme ili većinu vremena.
Unatoč tim brigama, 78% rukovoditelja je „donekle“ ili „iznimno“ optimistično da će svijet poduzeti dovoljno koraka kako bi izbjegli najgore učinke klimatskih promjena, a 84% se slaže/ u potpunosti slaže da se globalni gospodarski rast može postići dok se također dostižu ciljevi za klimatske promijene.
„Naše istraživanje govori nam kako izvršni direktori vjeruju da i njihova društva i globalno gospodarstvo mogu nastaviti rasti uz postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija stakleničkih plinova“, izjavila je Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. „Lideri bi također trebali iskoristiti svoj optimizam za postizanje održivog, mjerljivog učinka, što će zahtijevati pojačane napore u prilagodbi klimatskim promjenama, a istovremeno olakšavati inovacije koje osiguravaju pravednu tranziciju za sve dionike.”
Ispunjavanje sve većih zahtjeva dionika
Deloitteovo ispitivanje otkriva kako organizacije osjećaju veliki pritisak da djeluju na klimatske promjene od strane svih skupina svojih dionika. Šezdeset i osam posto izvršnih direktora izjavilo je kako osjećaju veliki do umjereni stupanj pritiska od strane svake od sljedećih skupina: članova odbora i uprave, regulatora i vlade te potrošača i klijenata. Društva također osjećaju pritisak svojih dioničara i investitora (66%), zaposlenika (64%) i civilnog društva (64%).
Aktivizam zaposlenika posebno potiče povećano djelovanje, pri čemu više od polovice izvršnih direktora kaže da je pritisak zaposlenika na pitanja klime doveo njihove organizacije do povećanja mjera održivosti tijekom prošle godine; 24% je reklo kako je aktivizam zaposlenika doveo do „značajnog“ povećanja. Regulativa je također utjecajna: 65% izvršnih direktora smatra da je promjenjivo regulatorno okruženje dovelo njihove organizacije do povećanja mjera za ostvarenje klimatskog učinka prošle godine.
U skladu s prošlogodišnjim ispitivanjem, izvršni direktori su odabrali prepoznatljivost brenda i reputaciju, zadovoljstvo kupaca te moral i dobrobit zaposlenika kao tri od četiri glavne prednosti napora svojih društva u pogledu održivosti, što sugerira da mnogi izvršni direktori vide klimatske mjere kao način jačanja veza s dionicima. Najniže rangirani benefiti (svi financijski) sugeriraju kako se izvršni direktori i dalje bore pri definiranju dugoročne financijske prilike koje mjere održivosti nude.
Mjere za ostvarenje klimatskog učinka se nastavljaju dok su izazovi i dalje prisutni
Društva poduzimaju mjere: 59% koristi više održivih materijala, 59% povećava učinkovitost korištenja energije, 50% educira zaposlenike o klimatskim promjenama dok 49% razvija nove proizvode ili usluge prihvatljive za klimu. Također pojačavaju se napori prilagodbe klimatskim promjenama: 43% radi promjene ili premješta postrojenja kako bi bili otporniji na klimatske promjene; 40% kupuje osiguranje od ekstremnih klimatskih rizika; a 36% nudi financijsku pomoć zaposlenicima koji su bili pogođeni ekstremnim vremenskim uvjetima.
Međutim, kao što smo vidjeli prošle godine, manje je vjerojatno da će društva provoditi radnje koje pokazuju da su ugradili klimatska razmatranja u svoje kulture te da imaju podršku i utjecaj višeg vodstva kako bi izvršili značajnu transformaciju. Na primjer, 21% izvršnih direktora navelo je kako njihove organizacije ne planiraju vezati naknade višim rukovoditeljima uz učinak na održivost okoliša, a 30% je izjavilo kako ne planiraju lobirati kod vlade za klimatske inicijative.
Nadalje, na pitanje koliko su određene skupine ozbiljne oko adresiranja klimatskih promjena, samo 29% izvršnih direktora izjavilo je kako vjeruje da je privatni sektor „vrlo“ ozbiljan. Gotovo četvrtina izvršnih direktora izjavila je da je poteškoća u mjerenju utjecaja njihovih organizacija na okoliš glavna prepreka pojačanom djelovanju, a gotovo jedna petina navela je troškove i usredotočenost na kratkoročna pitanja kao prepreke.
I dok su mnoge organizacije zabrinute oko „pravedne tranzicije“— koja nastoji osigurati široku raspodjelu značajnih benefita tranzicije na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika i podupiranje onih koji bi mogli biti na ekonomskom gubitku — prioritet ovog pitanja znatno se razlikuje u različitim regijama i državama. Azijsko-pacifička regija posebno je usredotočena na pravednu tranziciju, dok je za neke europske zemlje i SAD manje vjerojatno da će to pitanje vidjeti kao prioritet.
Preporuke za ubrzanje zelene tranzicije
Deloitteovo ispitivanje pokazuje kako izvršni direktori vjeruju da i njihove organizacije i globalno gospodarstvo mogu nastaviti rasti uz postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Dakle, kako mogu pomoći zatvoriti jaz između želja i učinka, probiti prepreke prema većem djelovanju i početi stavljati u ravnotežu kratkoročne troškove klimatskih inicijativa s dugoročnim dobrobitima?
Ispitivanje nudi nekoliko preporuka za pomoć izvršnim direktorima koji počinju s korporativnom održivošću, uključujući ugradnju klimatskih ciljeva u cjelokupnu strategiju i svrhu poslovanja, izgradnju povjerenja poduzimanjem vjerodostojnih klimatskih mjera, osnaživanje odbora, poticanje djelovanja dionika, ulaganje u današnje (i buduće) tehnologije i suradnju za poticanje promjena na razini sustava.
