Menu
Više od polovine novinara žali se na simptome burnouta, pregorijevanja na poslu! Alarmantan udio kolega ne uspijeva se nositi s iscrpljenošću, umorom i stresom, pokazalo je to istraživanje “Utjecaj pandemije i potresa na zdravlje i materijalni status novinara i urednika” koje je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, a provele su ga novinarke Večernjeg lista Iva Boban Valečić, Tanja Ivančić Belošević, Nataša Vlašić Smrekar i Petra Maretić Žonja.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 108 novinara i urednika u dobi od 18 do više od 60 godina. Promjene u psihičkom stanju od izbijanja pandemije nije osjetilo manje od trećinu ispitanih.
Na tjeskobu koja im predstavlja problem u radu žali se 6,2 posto ispitanika, a nešto manje od 10 posto govori o depresivnim stanjima. Pomoć stručnjaka, psihologa ili psihijatra u ovom razdoblju je zatražilo 7,4 posto ispitanih, a nešto manje od tri posto ih je posegnulo za psihoterapijom ili lijekovima. Većina ispitanih (75 posto) u zadnje dvije godine nije tražila pomoć psihologa ni psihijatra. Pomoć poslodavca u psihičkoj krizi zatražilo je pet posto onih koji su se s krizom suočili, a većina onih koji su je zatražili (56 posto) i dobila je traženu potporu, dok su se preostalima poslodavci oglušili na molbe. Koronu je preboljelo nešto manje od polovine anketiranih, a kod nešto više od 15 posto preboljelih, bolest je ostavila trajne posljedice koje su u najvećem broju slučajeva lakše i povremene.
Da su im u ovom razdoblju dijagnosticirana kronična oboljenja poput visokog tlaka, povišenog šećera ili masnoća u krvi i sl. izjasnilo se 15,7 posto anketiranih, a kod 4,6 posto dijagnosticirano je teško oboljenje, poput infarkta, karcinoma, autoimunog poremećaja…
Novinarima koji su morali na teren ili u redakcije poslodavci su u većini slučajeva osiguravali zaštitna sredstva, onima s kroničnim oboljenjima omogućavali su prilagodbu rada kako bi manje bili izloženi riziku od zaraze. No, čak 27,6 posto kolega “terenaca” moralo je maske, bez kojih većinu vremena nisu mogli ući ni na jedan događaj, kupovati vlastitim novcem.
Čak 15 posto anketiranih doživjelo je smrt bliske osobe (obitelj ili prijatelji) od posljedica COVID-19, a većini njih poslodavac je pokazao razumijevanje i ponudio pomoć. Ipak, razumijevanje i interes poslodavca izostao je u visokih 18,7 posto ovakvih slučajeva.
Ima i dobrih momenata: većina ispitanih smatra da im pandemija nije utjecala ni na komunikaciju s kolegama. Da je ona ista kao i prije kaže 68,2 posto njih, 21,5 posto primjećuje pogoršanja u komunikaciji s kolegama, dok ih 10,3 posto smatra kako se ona u pandemiji poboljšala.
Tanja Pureta, ugledna psihologinja, specijalistica organizacijske i industrijske psihologije s dugogodišnjim radnim iskustvom, prokomentirala je rezultate istraživanja. Najviše je zabrinjava podatak da se više od polovine anketiranih novinara i urednika žali na simptome burnouta, odnosno pregorijevanja na poslu.
"Podatak o 50 posto ispitanika koji doživljavaju burnout je toliko alarmantan da bi svako njegovo ignoriranje moglo dovesti do ozbiljnih posljedica, kako po zdravlje zaposlenika, tako i za opstanak poslodavca. Takvi zaposlenici, ako se odmah ne krenu oporavljati, mogu i sebi i poslodavcu uzrokovati više štete nego koristi", kaže Pureta.
