Menu
Prema objavljenim podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke je na kraju rujna iznosila 226,9 mlrd. kuna.
U odnosu na kolovoz, zabilježeno je povećanje od 1,5 mlrd. kuna (+0,7%), dok je na godišnjoj razini ukupna aktivna središnje banke veća za 16,4 mlrd. kuna (+7,8%). U odnosu na kraj 2021., ostvareno je povećanje od 2,2% ili 4,9 mlrd. kuna. Inozemna aktiva, kao najveća sastavnica aktive središnje banke (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,4%), na kraju rujna bila je na razini od 207,5 mlrd. kuna. Povećanje je to za 0,7% u odnosu na mjesec ranije odnosno za 9,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U odnosu na kraj 2021. inozemna aktiva viša je za 7 mlrd. kuna (+3,5%). Najveći doprinos rastu inozemne aktive na godišnjoj razini kreirale su komponente Plasmani u vrijednosne papire u devizama (+36,8 mlrd. kuna ili 40,6%) i Ostala potraživanja (+3,5 mlrd. ili 55%), dok su Oročeni depoziti u stranim bankama zabilježili smanjenje za 36,8 mlrd. kuna ili 40,6%, a Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama za 14,1% ili 5,6 mlrd. kuna.
Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su krajem rujna ostvarile povećanje za 1,4% ili 357,1 mil. kuna u odnosu na kolovoz te su na kraju mjeseca iznosile 26,3 mlrd. eura. Prema navodima HNB-a, rast pričuva na mjesečnoj razini odražava porast deviznih depozita države kod središnje banke. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, bruto međunarodne pričuve porasle su za 1,9 mlrd. eura ili 7,8%.
S obzirom na to da prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (84,3% na kraju 2021.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (10,7%) i posebnim pravima vučenja, na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je oslabila za 0,31% u odnosu na euro na mjesečnoj odnosno ojačala 0,22% na godišnjoj razini.
Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke na dan 28. listopada bruto međunarodne pričuve dodatno su porasle u odnosu na kraj rujna te su iznosile 26,8 mlrd. eura.
"Ulaskom u europodručje Hrvatska narodna banka postat će dio Eurosustava koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Iako HNB time gubi neovisnost u vođenju monetarne politike, upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske ostaje u njihovoj nadležnosti. Statistički gledano, međunarodne devizne pričuve ulaskom u europodručje smanjit će se prema našoj procjeni za više od 85%. Naime, uz zlato, rezervnu poziciju kod MMF-a i SPV, u međunarodne pričuve ubrajat će se samo one pričuve denominirane u valuti koja nije euro i potraživanja prema rezidentima država koje nisu članice Europske monetarne unije", objavili su RBA analitičari.
