Hrvatska od početka godine smanjila inozemni dug za 2,4 mlrd. eura

U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug manji je za 2,4 mlrd. eura ili 5,4%.

Nakon što je u prvom polugodištu 2022. oporavak gospodarske aktivnosti rezultirao i poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti, koji je na kraju lipnja 2022. iznosio 75,2% BDP-a (1,6 postotna boda manje u usporedbi s krajem 2021. i 8,1 pb manje u odnosu na lipanj 2021.), prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug iznosio je na kraju srpnja 47,2 mlrd. eura. Povećanje je to u odnosu na lipanj za 233,2 mil. eura ili 0,5% i za 3,1 mlrd. eura ili 7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug manji je za 2,4 mlrd. eura ili 5,4%.

Na mjesečnoj razini, rast ukupnog bruto inozemnog duga generiran je od strane rasta privatnog negarantiranog duga (čiju otplatu ne garantira javno tijelo) za gotovo 357 mil. eura ili 1,4%. U suprotnom smjeru djelovao je dug javnog sektora koji je u odnosu na kraj lipnja bio manji za 123,7 mil. eura ili 0,6%. Na godišnjoj razini, dug javnog sektora ostvario je povećanje za gotovo 1,9 mlrd. eura ili 10%, a odraz je to prvenstveno rasta inozemnog duga središnje banke koji je u odnosu na isto razdoblje prošle godine bio veći za 1,6 mlrd. kuna ili 66,7%. Istovremeno se privatni bruto inozemni dug povećao za gotovo 1,3 mlrd. eura u odnosu na srpanj 2021., a zrcali povećanja ino duga drugih monetarnih financijskih institucija.
Na kraju srpnja, bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 20,6 mlrd. eura ili 43,6% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni dug s 26,6 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 56,4% ukupnog bruto inozemnog duga.

Promatramo prema udjelima, i dalje najviši udio u ukupnom dugu čine inozemne bruto obveze opće države s 33,2%, dok je udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) krajem srpnja 2022. iznosio 27,5%.

"Na razini 2022. godine očekujemo povećanje bruto inozemnog duga u apsolutnom izrazu na godišnjoj razini. S druge strane porast nominalnog BDP-a tijekom ove godine mogao bi spustiti omjer bruto inozemnog duga na razine ispod 70% BDP-a. Time bi se relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti spustio ispod pretkrizne razine s kraja 2019", stoji u komentaru RBA analitičara.